Radij
hemijski element sa simbolom Ra i atomskim brojem 88 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Radij (latinski: radium) jest hemijski element sa simbolom Ra i atomskim brojem 88. On je šest element iz II grupe periodnog sistema elemenata, također poznate kao zemnoalkalni metali. Čisti elementarni radij je srebreno-bijeli metal, koji se vrlo lahko veže sa dušikom (češće nego s kisikom) kada se izloži zraku, gradeći crni površinski sloj radij-nitrida (Ra3N2). Svi izotopi radija su vrlo nestabilni i radioaktivni, među kojim je najstabilniji izotop radij-226 sa vremenom poluraspada od 1.600 godina, raspadajući se na gas radon (tačnije izotop radon-222). Pri raspadanju radija, javlja se snažna ionizirajuća radijacija koja može pobuditi fluorescentne hemikalije i uzrokovati radioluminiscenciju.
Radij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Radij, Ra, 88 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Zemnoalkalni metali | ||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 2, 7, s | ||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebreno bijeli metal | ||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 9,5 · 10-14[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 226,0254 u | ||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 215 (-) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 221 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 283[2] pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Rn] 7s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 18, 8, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 509,3 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 979,0 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična prostorno centrirana | ||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 5500 kg/m3 pri 293,15[3] K | ||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | nemagnetičan | ||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 973 K (700 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 2010 K (1737 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 41,09 · 10-6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 125 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 327 Pa pri 973 K | ||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | ||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 94 J/(kg · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 1 · 106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 19 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | RaO | ||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | −2,916 V (Ra2+ + 2e− → Ra) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 0,9 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: / S: / | ||||||||||||||||||||||||||||||
Ostala upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivnost | |||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivni element | |||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Radij u obliku radij-hlorida, otkrili su Marie i Pierre Curie 1898. godine. Oni su izdvojili spoj radija iz uraninita a svoje otkriće su objavili u Francuskoj akademiji nauka pet dana kasnije. Marie Curie i André-Louis Debierne su izolirali radij u metalnom obliku 1911. godine elektrolizom radij-hlorida.[5]
U prirodi, radij se nalazi u rudama uranija, te (u mnogo manjoj mjeri) rudama torija u tragovima, približno sedminu grama po toni uraninita. U živim organizmima radij nije neophodan za život. Ako dospije u biohemijske procese izaziva neželjene i opasne efekte po zdravlje, uglavnom zbog svoje radioaktivnosi i hemijske reaktivnosti. Danas radij nema nikakve komercijalne upotrebe osim one u nuklearnoj medicini. Ranije, koristio se kao radioaktivni izvor u radioluminiscentnim uređajima, a zbog svojih navodnih ljekovitih osobina koristili su ga nadriljekari za liječenje svojih pacijenata. Danas takve upotrebe radija su zabranjene i ne provode se jer je svijest o otrovnosti radija mnogo veća, a za radioluminiscentne uređaje koriste se manje opasni izotopi.