Sjedinjene Američke Države
država u Sjevernoj Americi / From Wikipedia, the free encyclopedia
Sjedinjene Američke Države (SAD) (engleski: United States of America, USA), Sjedinjene Države (engleski: United States, skr. U.S.) ili samo Amerika jesu federalna republika sačinjene od 50 saveznih država, federalnog distrikta, pet većih samoupravnih teritorija i različitih posjeda.[lower-alpha 1] 48 susjednih država i federalni distrikt u centralnoj su Sjevernoj Americi, između Kanade i Meksika, s Aljaskom u sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Amerike i Havajima, arhipelagom u srednjem Pacifiku. Teritorije su razbacane oko Pacifika i Karipskog mora Sa 9,8 miliona km2)[7] i s preko 324 miliona ljudi, Sjedinjene Države su treća najveća država na svijetu po ukupnoj površini (i četvrta najveća po kopnenoj površini)[lower-alpha 2] i treća najveća po broju stanovnika. Jedna je od etnički najraznolikijih i najmultikulturalnijih nacija, kao rezultat velikih imigracija iz drugih zemalja.[12] Geografija i klima također su veoma raznolike, a država je dom za veliki broj divljih životinja.[13]
Sjedinjene Američke Države United States of America |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Uzrečica: In God we trust (bs: U Boga se uzdamo) |
||||||
Himna: The Star-Spangled Banner |
||||||
Položaj Sjedinjenih Američkih Država
|
||||||
Glavni grad | Washington, D.C. 38°53′22″N 77°2′7″W |
|||||
Najveći grad | New York City | |||||
Službeni jezik | engleski (de facto)[a] | |||||
Državno uređenje | Federalna predsjednička ustavna republika | |||||
Joe Biden | ||||||
Kamala Harris | ||||||
• Predsjednik Predstavničkog doma |
Mike Johnson | |||||
• Vrhovni sudija |
John Roberts | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | od Kraljevine Velike Britanije | |||||
• Priznato |
3. septembar 1783. | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
9.826.630 km2 (3. na svijetu) | |||||
6,76% | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno (2019.) |
328,239,523 (3. na svijetu) | |||||
• Gustoća |
31/km2 (180. na svijetu) | |||||
BDP (PKM) | Procjena 2019. | |||||
• Ukupno |
$21.439 biliona (1. na svijetu) | |||||
$65,112 | ||||||
Gini (2017.) | 39.0 (38. na svijetu) | |||||
HDI (2018.) | 0.920 (visok) (15. na svijetu) | |||||
Valuta | Američki dolar (USD) | |||||
Vremenska zona | (UTC-5 do -10) | |||||
Topografija | ||||||
Denali 6.198 m |
||||||
Jezero Superior 82.400 km2 |
||||||
Rijeka Missouri 4.130 km |
||||||
Pozivni broj | +1 | |||||
Internetska domena | .us, .gov, .mil, .edu | |||||
^ Engleski je službeni jezik u bar 28 saveznih država; neki izvori navode veću cifru zavisno od toga šta smatraju kao "službeno".[1] Službeni jezici Havaja su engleski i havajski. Francuski je de facto jezik u saveznim državama Maine i Louisiana, dok zakon savezne države Novi Meksiko daje španskom jeziku poseban status.[2][3][4][5]. SAD federalno nema službeni jezik. |
Paleoindijanci su migrirali iz Azije na sjevernoameričko tlo prije najmanje 15.000 godina,[14] s evropskom kolonizacijom koja je počela u 16. vijeku. Sjedinjene Države su nastale od 13 britanskih kolonija duž istočne obale. Brojni sporovi između Velike Britanije i kolonija na kraju Sedmogodišnjeg rata doveli su do Američke revolucije, koja je počela u 1775. godini. Na 4. juli 1776, kako su kolonije ratovale protiv Velike Britanije u Američkom ratu za nezavisnost, delegati iz 13 kolonija jednoglasno su usvojili Deklaraciju o nezavisnosti. Rat je završio 1783. priznavanjem nezavisnosti SAD-a od Velike Britanije i to je bio prvi uspješan rat za nezavisnost protiv evropske kolonijalne imperije.[15] Trenutni ustav usvojen je 1788. nakon članaka konfederacije, usvojenih 1781, koji nisu smatrani adekvatnim za omogućavanje federalne moći. Prvih deset amandmana, zajednički zvanih Deklaracija o pravima, ratificirani su 1791. i osmišljeni da garantiraju više osnovne građanske slobode.
Sjedinjene Države otpočele su snažnu ekspanzijju širom Sjeverne Amerike kroz 19. vijek,[16] progoneći indijanska plemena, kupujući nove teritorije, i postepeno pristupanjem novih država dok nisu premostili cijeli kontinent do 1848. godine.[16] Tokom druge polovine 19. vijeka, Američki građanski rat doveo je do kraja zakonsko robovlasništvo u državi.[17][18] Do kraja tog vijeka, Sjedinjene Države su se proširile na Tihi okean,[19] i njena ekonomija, pojačana velikim dijelom industrijskom revolucijom, počela je rasti.[20] Špansko-američki rat i Prvi svjetski rat potvrdili su status države kao globalne vojne sile. Sjedinjene Države su izašle iz Drugog svjetskog rata kao globalna supersila, prva država koja je razvila nuklearna oružja, jedina država koja ih je iskoristila u ratovanju, i stalni član Vijeća sigurnosti UN-a. Kraj Hladnog rata i raspad Sovjetskog saveza 1991. godine ostavile su Sjedinjene Države svjetskom jedinom supersilom.[21]
Amerika je visoko razvijena država, sa svjetskom najvećom ekonomijom prema nominalnom BDP-u. Rangira visoko u nekoliko mjera socioekonomskih performansi, uključujući prosječnu plaću,[22] ljudski razvoj, BDP-u po stanovniku, i produktivnosti po osobi.[23] Dok se ekonomija SAD-a smatra kao postindustrijska, okarakterizirana dominantnosti usluga, proizvodni sektor ostaje drugi najveći u svijetu.[24] Iako je populacija SAD-a samo 4,4% od ukupne svjetske,[25] SAD broji skoro četvrtinu svjetskog BDP-a[26] i skoro trećinu na spisku svjetskih vojnih ulaganja,[27] što je čini prvom vojnom i ekonomskom silom. SAD je istaknuta politička i kulturna međunarodna sila, i lider u naučno-istraživačkim i tehnološkim inovacijama.[28]