Tivat

Tivat (ćir. Тиват) jest grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.

Tivat Тиват
grad
Општина Тиват
pogled na Tivat
Grb
Tivat Lokacija u Crnoj Gori
Koordinate: 42°25′44″N 18°42′01″E
Država	Crna Gora
Vlada
• Gradonačelnik	Željko Komnenović ("Narod pobjeđuje")
Površina
• Općina	46 km2
Najveća nadmorska visina	0 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	14.031
• Općina (gustoća)	305,02 /km2
• Naselje	9.367
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	85320
Pozivni broj	+ 382 (032)
Registracija vozila	TV
Veb-sajt	Općina Tivat

Tivat, sidro

Geografija

Tivat pripada Boki i nalazi se u samom Bokokotorskom zalivu. O porijeklu imena Tivat postoje tri različita mišljenja. Prema prvom, naziv Tivat izveden je od imena ilirske kraljice Teute koja je jedno vrijeme imala svoju prijestonicu u Risnu, a možda i ljetnikovce u blizini današnjeg Tivta. Po drugom mišljenju naziv bi mogao biti izveden od imena hrišćanskih svetaca kao što su sanctus Theodorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus ili srednjovjekovnog (XII v.) Theudo, Teodo. Treće mišljenje iznijeto je vrlo kratko i bez većih obrazloženja. Po tom mišljenju naziv potiče od keltske riječi "touto" što znači grad.

Historija

U historiji Boke jasno se izdvajaju sljedeće epohe: ilirska, rimsko-vizantijaska, srpska, mletačko-turska i austrijska. Obale tivatskog zaliva prošle su kroz sve ove epohe o čemu svjedoče kako mnogi arheološki nalazi tako i postojeći spomenici stare arhitekture kao i pisani historijski izvori.

Za ilirski period koji se završava 168-7. godine p. n. e. propašću ilirske države imamo mali broj arheoloških nalaza. Rimski period je znatno bogatiji. U starijoj literaturi navođeno je mišljenje da se u predjelu Bobovišta (današnje Kalardovo) nalazio neki stari grad. Pomišljalo se da se na tom mjestu nalazio i stari Akruvijum (Acruvium). Takva mišljenja postoje i danas, ali se ne vezuju uvjek za Bobovište nego i za druge lokalitete u bližoj ili daljoj okolini Tivta.

Period srpske vladavine počinje u Kotoru krajem 1185. godine. Od tada pa sve do 1370. godine Kotor i njegov Distrikt nalaze se u okvirima srpske srednjovjekovne države Nemanjića. U XIII v. na Prevlaci kod Tivta, Sv. Sava, kad je pristupio osnivanju srpske crkve, postavio je stolicu zetskog episkopa i tu je sagrađen manastir posvećen Sv. arhanđelu Mihailu.

Godine 1420. Mletačka Republika je zauzela kotorski distrikt, kao i Luštičko poluostrvo zajedno sa Miholjskom Prevlakom.

Period od dolaska Mletaka pa do kraja XVIII v. karakterišu česti sukobi između njih i Turaka. Veoma značajnu prerkretnicu u istoriji Boke predstavljao je pad Mletačke Republike 1797. godine. Tada počinje jedan duži period od skoro dvadeset godina u kome su se na teritoriji Boke smjenjivale razne tuđe vlasti dok najzad 1814. godine nije došla Austrija da tu i ostane do svog sloma 1918. godine.

Tivat se kao grad počeo razvijati tek krajem XIX v. kad je osnovana vojno pomorska luka Arsenal. Do izgradnje Arsenala zemljišni posjedi u Tivtu su uglavnom bili u rukama feudalne vlastele Prčnja, Perasta, Dobrote i Kotora.

Danas je Tivat moderan grad orijentisan na razvoj turizma kao prioritetne djelatnosti.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Tivat)

Na popisu stanovništva 2011. godine općina Tivat imala je 14.031 stanovnika, od čega u samom Tivtu 9.367.

Općina Tivat

Broj stanovnika po popisima[1]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
5.030	5.432	5.974	6.925	9.315	11.429	13.630	14.031

Napomena: Nastala iz stare općine Tivat koja nije mijenjala granice.

Tivat (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[1]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
2.483	2.835	3.368	4.225	6.280	8.230	9.467	9.367

Popis 2011.

Narodnost 2011[2] Crnogorci 3.222 (34,39%) Srbi 2.928 (31,25%) Hrvati 1.622 (17,31%) Egipćani 227 (2,42%) Bošnjaci 73 (0,77%) Muslimani 62 (0,66%) Slovenci 48 (0,51%) Jugoslaveni 42 (0,44%) Mađari 33 (0,35%) Makedonci 30 (0,32%) Albanci 27 (0,28%) Rusi 27 (0,28%) Bosanci 21 (0,22%) Crnogorci–Srbi 21 (0,22%) Srbi–Crnogorci 14 (0,14%) Nijemci 6 (0,06%) Italijani Z Muslimani–Bošnjaci Z Romi Z Ostalo 102 (1,08%) Regionalna pripadnost 83 (0,88%) Ne želi da se izjasni 768 (8,19%) ukupno 9.367

Jezik 2011[2] Srpski 3.558 (37,98%) Crnogorski 3.068 (32,75%) Hrvatski 770 (8,22%) Srpskohrvatski 635 (6,77%) Albanski 244 (2,60%) Hrvatsko–Srpski 43 (0,45%) Bosanski 32 (0,34%) Maternji 32 (0,34%) Ruski 25 (0,26%) Mađarski 18 (0,19%) Srpsko–Crnogorski 13 (0,13%) Makedonski 12 (0,12%) Engleski 10 (0,10%) Crnogorsko–Srpski 8 (0,08%) Bošnjački Z Njemački Z Romski Z Rumunski Z Slovenski Z Ostali 94 (1,00%) Regionalni jezici 113 (1,20%) Ne želi da se izjasni 682 (7,28%) ukupno 9.367

Vjera 2011[2] Pravoslavna 5.993 (63,97%) Katolička 2.008 (21,43%) Islamska 432 (4,61%) Kršćani 51 (0,54%) Adventist 33 (0,35%) Agnostik 18 (0,19%) Jehovini svjedoci 14 (0,14%) Budisti Z Protestant Z Ostale vjeroispovijesti 71 (0,75%) Ateista 190 (2,02%) Ne želi da se izjasni 551 (5,88%) ukupno 9.367

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi

Tivat
1991[3]	2003[4]
ukupno: 8,230   Crnogorci 2,770 (33,65%)   Hrvati 1,890 (22,96%)   Jugoslaveni 1,788 (21,72%)   Srbi 1,157 (14,05%)   Muslimani 181 (2,19%)   Albanci 116 (1,40%)   Romi 23 (0,27%)   Slovenci 22 (0,26%)   Makedonci 21 (0,25%)   Mađari 7 (0,08%)   Česi 5 (0,06%)   Poljaci 3 (0,03%)   Nijemci 2 (0,02%)   Slovaci 2 (0,02%)   Grci 1 (0,01%)   Jevreji 1 (0,01%)   Rumuni 1 (0,01%)   Rusi 1 (0,01%)   ostali 25 (0,30%)   neopredijeljeni 43 (0,52%)   region. opr. 39 (0,47%)   nepoznato 132 (1,60%)	<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0; ukupno: 9,467   Srbi 3,284 (34,68%)   Crnogorci 2,944 (31,09%)   Hrvati 1,908 (20,15%)   Muslimani 97 (1,02%)   Albanci 80 (0,84%)   Slovenci 48 (0,50%)   Jugoslaveni 46 (0,48%)   Mađari 39 (0,41%)   Bošnjaci 28 (0,29%)   Egipćani 23 (0,24%)   Makedonci 22 (0,23%)   Italijani 9 (0,09%)   Nijemci 4 (0,04%)   Romi 1 (0,01%)   Rusi 1 (0,01%)   ostali 57 (0,60%)   neopredijeljeni 780 (8,23%)   region. opr. 64 (0,67%)   nepoznato 32 (0,33%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)

Vjera	1991[5]
Pravoslavna	3.792 (46,07%)
Katolička	2.128 (25,85%)
Islamska	295 (3,58%)
Protestantska	18 (0,21%)
Judaistička	9 (0,10%)
Proorijentalni kultovi	3 (0,03%)
Ostale vjeroispovijesti	18 (0,21%)
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti	20 (0,24%)
Nije vjernik	252 (3,06%)
Nepoznato	1.695 (20,59%)
ukupno	8.230

Galerija

• 
  srpska pravoslavna crkva "Sv. Sava"
• 
  unutrašnjost pravoslavne crkve
• 
  srpskopravoslavni manastir "Miholjska Prevlaka"
• 
  stambeni objekti
• 
  šetalište kapetana Iva Vizina
• 
  obala Maršala Tita
• 
  gradski detalj
• 
  gradski detalj
• 
  park
• 
  spomenik
• 
  turistički kompleks "Porto Montenegro"
• 
  Arsenalska ulica
• 
  "Porto Montenegro", detalj
• 
  šetalište kroz "Porto Montenegro"
• 
  ostrva Sveti Marko i Gospa od Milosti
• 
  ostrvo Gospa od Milosti
• 
  marina
• 
  zalazak sunca
• 
  Boka noću
• 
  zbirka Pomorskog nasljeđa
• 
  rezervat prirode "Solila"
• 
  Tivatski aerodrom

Tivat, panorama

Također pogledajte

• Spisak općina u Crnoj Gori

Reference

1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
2. Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
3. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
4. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
5. "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.

Vanjski linkovi

Portal Crna Gora