Çatalhöyük
From Wikipedia, the free encyclopedia
Čatal Hejuk (turski, Çatal Höyük ili Çatalhöyük, od çatal, "viljuška", i höyük, "brdo, uzvišenje, tumulus";[1] je mjesto u modernoj Turskoj) i veliko neolitsko i bakarnodobno nalazište u južnoj Anadoliji,[2] čiji najraniji slojevi potiču iz vremena od 7.500. p. n. e. - 5.700. p. n. e. Mjesto pripada Svjetskoj baštini.[3][4][5]
Ovo je možda najveće i najsofisticiranije neolitsko nalazište koje je do sada otkriveno. Nalazi se jugoistočno od današnjeg turskog rada Konje[6] (starog Ikonijuma), na području koje nadvisuje pšenična polja u Konyjiskoj ravnici, oko 140 km od dvovršnog vulkana Hasan Dağ. Istočno naselje tvori brežuljak koji je narastao oko 20 m iznad tla od vremena posljenjih neolitskih stanovnika. Također postoji manje naselje na zapadu te bizantijsko naselje nekoliko stotina metara na istoku. Naselje na prahistorijskom brežuljku je napušteno prije početka bronzanog doba. Kanal rijeke Çarsamba je nekad tekao između dva brežuljka, te je naselje bilo sagrađeno na aluvijalnoj glini koja je vjerojatno pogodovala ranoj poljoprivredi. Osim njega,u najstarija paleolitska naselja spadaju i Jerihon u Palestini te Qalat-Jarmo u Mezopotamiji.
Otkriven je 1958, a istraživan između 1961 i 1965.[7][8] Istraživanja su utvrdila 18 neprekidnih nivoa (stratuma) građenja. Utvrđeno je da je bio centar napredne civilizacije u neolitskom periodu. U njemu je živjelo 5000-7000 stanovnika.[9][10]
Od 1993. god istraživanja je vodio Ian Hodder sa Univerziteta Kembridž.[11][12] [13][14][15]