Čad
država u centralnoj Africi / From Wikipedia, the free encyclopedia
Čad (arapski تشاد =Tishād, francuski Tchad, službeno poznat kao Republika Čad (arapskiجمهورية تشاد =Jumhūrīyat Tishād, francuski République du Tchad) je republika u centralnoj Africi, bez izlaza na more.
Republika Čad République du Tchad جمهوريّة تشاد (Džumhūrīyât Tašād) |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: "La Tchadienne" |
||||||
Položaj Čada
|
||||||
Glavni grad | N'Djamena |
|||||
Službeni jezik | francuski i arapski | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Mahamat Idriss Déby | |||||
• Predsjednik vlade |
Succès Masra | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | Od Francuske 11. august 1960. | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
1.284.000 km2 (20.) | |||||
1,9 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
18.523.165 (66.) | |||||
• Gustoća |
14,4/km2 | |||||
Valuta | CFA franak (100 centima) | |||||
Vremenska zona | UTC +1 | |||||
Pozivni broj | 235 | |||||
Internetska domena | .td |
Sjeverni dio Čada se nalazi u Sahari. Graniči s Libijom na sjeveru, Sudanom na istoku, Srednjoafričkom Republikom na jugu, Kamerunom na jugozapadu te Nigerijom i Nigerom na zapadu.
Čad ima nekoliko ekoloških regija: zonu pustinja na sjeveru, aridni sahelski pojas u središtu i plodniju zonu Sudanske savane na jugu. Jezero Čad po kojem je zemlja dobila ime, najveće je močvarno područje u Čadu i drugo po veličini u Africi. Najveći i glavni grad je N'Djamena.
Službeni jezici Čada su arapski i francuski. U Čadu živi preko 200 različitih etničkih i jezičkih grupa. Glavne religije su islam (51,8%) i kršćanstvo (44,1%).[1] Počevši u 7. mileniju prije nove ere, ljudska populacija se u velikom broju preselila u Čadski bazen. U Čadskom sahelskom pojasu, do kraja 1. milenija nove ere, uzdizalo se i padalo niz država i carstava , od kojih je svako usredotočeno na kontrolu presaharskih trgovinskih ruta koje su prolazile regionom.
Francuska je osvojila teritoriju do 1920. godine i uklopila je u sastav Francuske Ekvatorijalne Afrike. Čad je 1960. stekao nezavisnost pod vođstvom Françoisa Tombalbayea. Ogorčenost prema njegovoj politici na muslimanskom sjeveru kulminirala je erupcijom dugotrajnog građanskog rata 1965. godine. U 1979. odmetnici su osvojili glavni grad i okončali hegemoniju Juga. Ali, pobunjenički zapovjednici borili su se među sobom sve dok Hissène Habré nije pobijedio svoje rivale. Čadsko-libijski sukob izbio je 1978. libijskom invazijom, koja je zaustavljena 1987. francuskom vojnom intervencijom (Operacija Épervier). Hissèna Habréa je, 1990. godine, svrgnuo njegov general Idriss Déby. Uz francusku podršku, modernizacija Čadskih oružanih snaga započeta je 1991. Od 2003. Darfurska kriza u Sudanu se prelila preko granice i destabilizirao naciju. Iako siromašni, nacija i ljudi borili su se za smještaj stotina hiljada sudanskih izbjeglica, koji žive u kampovima i oko njih.
Iako su aktivne mnoge političke stranke, moć je čvrsto u rukama predsjednika Débyja i njegove političke stranke, Pokret za spas domovine. Čad i dalje muči političko nasilje i ponavljajući pokušaji državnih udara. Prema BDP-u (nominalno), Čad je jedna od najsiromašnijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu; većina stanovnika živi u siromaštvu kao uzgajivači stočari i poljoprivrednici. Od 2003. sirova nafta je postao primarni izvor zarade od izvoza, zamijenivši tradicionalnu pamučnu industriju. Čad je okarakteriziran nedostatkom temeljnih ljudskih prava, sa čestim zlostavljanjima, kao što su proizvoljna zatvaranja, vansudska ubistva i ograničenja građanskih sloboda od strane snaga sigurnosti i oružanih milicija.
Zemlja je donedavno bila među najsiromašnijima na svijetu, dijelom i zbog dugotrajnog građanskog rata etničko-vjerskih frakcija (na sjeveru je glavna religija islam, a na jugu kršćanstvo i animizam, iako su međusobno sukobljavale i pojedine sjeverne frakcije). U 2004. započelo se s izvozom sirove nafte, što bi u budućnosti moglo donijeti značajno povećanje nacionalnog bogatstva. BDP je u 2004. bio 1.600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u, s povećanjem od 38% u odnosu na 2003. Prvi predsjednik bio je Francois Tombalbaye.