Achagua
From Wikipedia, the free encyclopedia
Achagua je pleme Arawaka s llanosa oko rijeke Meta u Kolumbiji i Venezueli, u državam Apure, Bolívar, Guárico i Barinas. Dolaze veoma rano u kontakt sa Španjolcima. 1535. Alonso de Herrera istražuje ovaj kraj, ali su ga ubili.[1]
U vrijeme konkviste Achague su hodali gotovo goli. Otrovne strelice i koplja bili su im glavno oružje. Uzgoj gorke manioke, kukuruza i graha, kao i lov na divljač, zbog mesa, bile su tada najvažnije privredne aktivnosti. Pred kraj 16. stoljeća kontaktiraju ih misionari, te su već do 1630 većina okupljeni na jezuitskim misijama.[2] Od 1661. oni ipak žive u naseljima pod kontrolom Španjolaca.
Prema Henry Rowe Schoolcraft-u nisu podnosili dlake na tijelu, žene su se svojih obrva rješavale tako da bi ih premazivale sokom 'jagua'-oraha. Nakon ovog postupka dlake na tom dijelu tijela više nikada ne bi rasle. Slični običaji bili su uobičajeni kod nestalih Argentinskih Abipona i brazilskih Munde Indijanaca. Achagua danas broje oko 400 duša a nastanjeni su kod Puerto Gaitana u Kolumbiji. U pravilu su trilingualni, osim achagua govore i španjolski i piapoco, srodnim jezikom porodice Arawak.