Kayapó
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kayapó (sebe zovu Mebengnôkre, narod s velike vode; Od Tupi Indijanaca nazivani su Kaiapó, Caiapó, Cayapo, od 'kaia' (majmun) i 'po' (nalik),[1]/ grupa plemena Ges Indijanaca s juga brazilske države države Pará i sjevernog Mato Grossa, poglavito uz rijeke Iriri, Bacajá i Fresco. Nekada veoma agresivni, tumarali su prašumom sve između Xingua i Tapajoza i ratovali s tamošnjim plemenima Carajá, Juruna, Shavante, Tapirapé, Kreen-Akarore i drugima. Kayaposi su pacifizirani 1940.-tih (istočni), a zapadni 1950.-tih godina. Nisu bili miroljubivi ni prema Brazilcima, pa su i njima palili kuće, ubijali ih i uzimali ratne zarobljenike, tako da još uvijek ima potomaka ovih zarobljenika među njima. Kayapo Indijanci prepoznatljivi su po svojem obrijanom vrhu tjemena (često kod djevojčica), kao i pločicama koje nose u donjoj usni, običaj koji nalazimo i kod plemena Beiços de Pau i Botocudo.
Njihova populacija u novije vrijeme iznosi preko 5.000, a imaju 9 sela na površini od preko 28.4 millijuna četvornih kilometara.[2]