Marija Jurić Zagorka
From Wikipedia, the free encyclopedia
Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), bila je hrvatska književnica i novinarka.
Kratke činjenice Pseudonim, Rođenje ...
Marija Jurić Zagorka | |
---|---|
Marija Jurić Zagorka između 1954. i 1957. (fotografija: Josip Puclin) | |
Pseudonim | M. Jurica Zagorski[1], Petrica Kerempuh, Jurić Vodvařka[1], Iglica |
Rođenje | 2. ožujka 1873., Negovec, Hrvatska |
Smrt | 30. studenoga 1957.,[2] Zagreb, Hrvatska |
Zanimanje | književnica i novinarka |
Nacionalnost | Hrvatica |
Period pisanja | 1899. – 1953. |
Književne vrste | komedije, drame, romani |
Suprug/zi | Andrija Matraj (1891. – 1895.); Slavko Vodvařka (1910. – 1914.) |
Važnija djela
| |
Portal o životopisima |
Zatvori
Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Jedno je vrijeme uređivala novine Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, te časopis Hrvaticu. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije, te za prava žena.