Niels Bohr
From Wikipedia, the free encyclopedia
Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar. Profesor na sveučilištima u Cambridgeu, Manchesteru, Kopenhagenu i voditelj Instituta za teorijsku fiziku (od 1920.). Ideju kvantizacije, koju su Max Planck i Albert Einstein uveli za elektromagnetsko zračenje (foton), Bohr je primijenio na Rutherfordov planetni model vodikova atoma i objašnjavajući izmjerene valne duljine u spektru atomskoga vodika izveo načelo korespondencije koje povezuje klasičnu fiziku i kvantnu fiziku. Bohr je također uveo model kapljice tekućine za atomsku jezgru, koji je bio važan za razumijevanje nuklearnih procesa. Bio je vrlo aktivan u zalaganjima za međunarodnu suradnju i očuvanje mira u svijetu. Za zasluge u istraživanju strukture atoma i objašnjenje zračenja iz atoma dobio je Nobelovu nagradu za fiziku (1922). Bio je dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu. Znatno je pomagao razvoju hrvatske teorijske fizike.[1]
Niels Bohr | |
| |
Rođenje | 7. listopada 1885. Kopenhagen, Danska |
---|---|
Smrt | 18. studenog 1962. Kopenhagen, Danska |
Narodnost | Danac |
Polje | Fizika |
Institucija | Sveučilište u Kopenhagenu, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište Victoria u Manchesteru |
Alma mater | Sveučilište u Kopenhagenu |
Akademski mentor | Joseph John Thomson, Ernest Rutherford |
Poznat po | Bohrov model atoma, Načelo korespondencije, Bohrov radijus Bohrov magneton |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku 1922. |
Portal o životopisima |