Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Zapadno bojište bilo je najznačajnije bojno polje Prvog svjetskog rata. Otvorila ga je Njemačka vojska okupacijom Luksemburga i Belgije preko čijih teritorija je namjeravala uspostaviti kontrolu na industrijskim područjima Francuske. Brzo napredovanje njemačkih snaga zaustavljeno je Bitkom na Marni gdje pobjeđuju snage Antante.
Zapadno bojište (Prvi svjetski rat) | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Dio Prvog svjetskog rata | |||||||
Britanski rov u srpnju 1916. za vrijeme Bitke na Sommi. Fotografija Ernest Brooks | |||||||
| |||||||
Sukobljeni | |||||||
Francuska Britansko Carstvo Belgija Kraljevina Italija Rusko Carstvo Portugal SAD |
Njemačko Carstvo Austro-Ugarska | ||||||
Vođe | |||||||
Bez zajedničke komande do 1918., a tada Ferdinand Foch | Moltke → Falkenhayn → Hindenburg i Ludendorff → Hindenburg i Groener | ||||||
Posljedice | |||||||
Poginulih: 2 000 000+ Ranjenih: 6 620 000 |
Poginulih: 590 599 Nestalih/zarobljenih: 623 260 Ranjenih: 3 593 698[1] |
Nakon ove bitke, sukobljene strane utvrdile su svoje položaje na crti bojišnice koja se protezala od Sjevernog mora sve do švicarske granice s Francuskom, i otpočele su pozicijski ili rovovski rat. U svojoj osnovi, crta bojišta je ostala gotovo nepromijenjena većim dijelom rata.
U razdoblju od 1915. do 1917. godine izvedeno je nekoliko velikih ofenziva na ovom bojištu. Pješačkim napadima uvijek je prethodila masivna topnička priprema. No kombinirana obrana mitraljeskim gnijezdima, postavljenim nizovima bodljikave žice i topništva, kao i dobro utvrđenim rovovima, pješaštvo nije uspijevalo postići značajnije uspjehe.
Neuspjehe u konvencionalno vođenim borbama obje strane pokušavale su nadomjestiti korištenjem novih tehnologija: avijacije, bojnih otrova i tenkova koje su tijekom rata usavršavali. No, niti ovi napori nisu donijeli odlučujuću prevlast ni jednoj strani.