Žrtvovanje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Žrtvovanje je religijski ritualni čin prinošenja žrtve božanskim ili demonskim silama, zajednički kod mnogih drevnih naroda i religija, da bi se ove umilostivile ili da bi im se zahvalilo na milosti.[1]
Motiv za prinošenje žrtve je produžavanje, poticanje i ponovno uspostavljanje veze između ljudskog i božanskog. Često je svrha prinošenja žrtve dobivanje božje milosti ili ublažavanje božjeg gnjeva. Taj postupak je cijenjen u pojedinim kulturama i među pojedincima kao oblik služenja drugima i etički princip zaštite ugroženih.
Primitivni čovjek je vjerovao, da su bogovima drage ljudske žrtve. Zato su u najstarijoj ljudskoj prošlosti, kod pojedinih kultura prinošene, kao najvrjednije žrtve, najviše djeca, djevojke, mladenci, pa onda istaknute plemenske i vjerske starješine. Kako su ljudi sazrijevali u svom kulturno-civilizacijskom napretku, osviješteni i pametniji, prešli su na žrtve u robovima i ratnim zarobljenicima. Kasnije su se odricali „skupih“ žrtava u ljudima, prinoseći životinje, biljke, razne predmete, da bi sa stvarnih objekata prešli na simbole, kao što su vino, kruh i sl. kod današnjeg čovjeka i njegovih religija.