Rudyard Kipling
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rudyard Kipling, fèt nan Malabar Hill (Bombay) nan British India e li te mouri nan nan London, se yon ekriven Britanik.
Rudyard Kipling en 1895. | |
Biyografi | |
---|---|
Non nesans | Joseph Rudyard Kipling |
Nasyonalite | britanik |
Nesans | Malabar Hill (Bombay) |
Lanmò | (ak 70 ane) London |
Papa | John Lockwood Kipling |
Manman | Josette Whisky |
Fratri | Alice Macdonald Fleming, John Kipling |
Pitit | Josephine Kipling, Elsie Bambridge, John Kipling |
Aktivite | Ekriven, otè literati pou timoun, senarist, jounalis, korespondan lagè, powèt, romansye, ekriven syans fiksyon |
Rekonpans | Pri Nobel literati (1907), Fellow de la Royal Society of Literature, Lektorix |
Otè | |
Zèv prensipal | |
Zèv prensipal | Le Livre de la jungle, Kim, Si, Le Second Livre de la jungle, Histoires comme ça pour les petits |
modifye - modifye kòd - gade Wikidata |
Travay li yo pou jèn yo te yon siksè depi lè yo te pibliye a, ki pa janm chanje, sitou Le Livre de la jungle (1894), Le Second Livre de la jungle (1895), Histoires comme ça (1902), Puck, lutin de la colline (1906).. Li se tou otè roman Kim (1901), powèm ki gen ladann Mandalay (1890), Gunga Din (1890) ak Tu seras un homme, mon fils (1910) ak nouvèl, tankou L'Homme qui voulut être roi (1888) ak rekèy Simples contes des collines (1888). Li konsidere kòm yon « innovateur nan atizay istwa kout la »[1], yon précurseur nan syans fiksyon[2],[3] ak youn nan pi gwo otè literati pou timoun. Travay li demontre yon talan pou rakonte istwa ki eksprime nan fòm varye.
Soti nan fen 19e syèk rive nan mitan XXe syèk, Rudyard Kipling te rete youn nan otè ki pi popilè nan lang angle a. Sepandan, yo souvan konsidere l kòm yon « pwofèt enperyalis Britanik », nan pawòl George Orwell. Konfli sou prejije ak militis ki te swadizan prezan nan travay li te gaye toupatou nan XXe syèk.
An 1907, li te premye otè lang angle ki te resevwa Pri Nobel Literati, e li te pi piti a ki te resevwa li (a 42 ane). Imedyatman, li te refize yo dwe mete chevalye.