1. 1. - Početak programa reformi saveznog premijera Ante Markovića - denominirana je jugoslavenska valuta - dinar tako da je 10.000 dinara postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama, po kursu 7 dinara za marku. Omogućene strane investicije, cene i plate zamrznute na šest meseci, ali i predviđeno zatvaranje nerentabilnih firmi.
1. 1. - "Antin dinar" startuje novčanicama od 50 i 200 dinara ("spomenici", → galerija pod 1990. u temama).
1. 1. - Novi Zakon o unutrašnjim poslovima u SR Hrvatskoj: općinski SUP-ovi postaju stanice javne sigurnosti u okviru 17 većih SUP-ova.
1. 1. - U Poljskoj startuje Balcerowiczev plan, šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak); zemlja se istog dana povlači iz Varšavskog pakta.
4. 1. - Sukkurska železnička nesreća: putnički voz udario u teretni kod sela Sangi u Pakistanu, 307 mrtvih.
6. 1. - U Novoj Pazovi održana osnivačka skupština Srpske narodne obnove, nastale iz Društva Svetog Save - zalažu se za Kralja, Dražu i maksimalističke granice.
7. 1. - SFRJ: televizija prenosi pravoslavnu božićnu liturgiju.
8. 1. - Privremena rumunska vlada daje pravo svim građanima da poseduju pasoš i da slobodno putuju u četiri susedne zemlje.
12 - 19. 1. - Pogrom u Bakuu, u kontekstu rata za Nagorno-Karabah: progon i proterivanje Jermena iz glavnog azerbejdžanskog grada.
15. 1. - Demonstranti upadaju u sedište rasformiranog Štazija kako bi sprečili uništavanje dokumenata.
16. 1. - Vođstvo SK Slovenije zahteva da se SKJ transformiše u labavu koaliciju republičkih partija.
19. 1. - "Borba": admiral Petar Šimić, lider SKJ u armiji, izjavljuje da se armija neće povući od ideje komunizma, ali će poštovati volju većine na kongresu.
20. 1. - Neki slovenački delegati na XIV kongresu zahtevali da se odmah usvoji Deklaracija o podršci multipartizmu i slobodnim izborima, ali tvrda linija izglasala da se prvo prodiskutuje u komitetu.
21. 1. - Burna rasprava na kongresu SKJ: SK Slovenije, koji je pod pritiskom dolazećih višestranačkih izbora u aprilu, preti da će napustiti kongres ako ne budu izglasani liberalni predlozi.
22/23. 1. - Raspad SFRJ: XIV kongres SKJ izglasao ukidanje političkog monopola Partije i podršku višepartijskom sistemu; pošto neki drugi predlozi nisu izglasani (saradnja sa Evropom, ljudska prava, federalni sistem), delegacija SK Slovenije iza ponoći odlučila napustiti kongres; nekoliko sati kasnije slijedit će je delegacija SK Hrvatske - de facto se raspada Savez komunista Jugoslavije.
24. 1. - 2. 2. - Demonstracijama 40.000 studenata u Prištini počinju nemiri na Kosovu - traži se ukidanje vanrednog stanja, prekid sudskog procesa Azemu Vlasiju i slobodni izbori; dolazi do oružanih sukoba sa žrtvama (naročito u Podujevu).
26. 1. - Barikade i pucnjava na miliciju u Peći i Titovoj Mitrovici, protesti i u Podujevu, Suvoj Reci, Vučitrnu.
26. 1. - Pušten i treći agregat HE Višegrad (ukupna snaga 315 MW).
26. 1. - Oluja na Burnsov dan ubila oko 100 ljudi u severozapadnoj Evropi.
27. 1. - Tanjug: 4 mrtvih u Orahovcu, jedan u Peći, demonstracije i u Suvoj Reci i Gnjilanu.
27. 1. - U Zagrebu demonstrira 10.000 studenata zbog inflacije i opadanja životnog standarda (NYT).
31. 1. - Studenti Beogradskog univerziteta od ponoći pred Skupštinom SFRJ okupljeni pod parolama »Ne damo Kosovo!«, »Idemo na Kosovo!«, »Hoćemo oružje!«, traže ostavke saveznih vlasti. Još pet poginulih na Kosovu (Orahovac, Podujevo, Lipljan i dr.). I u Crnoj Gori demonstracije za povratak reda u pokrajini.
31. 1. - Savezno predsedništvo naredilo "specijalne mere", kako bi okončalo nasilje na Kosovu.
januar - Inflacija u SFRJ 41,5% (pad sa preko 2000 u decembru).
Februar/Veljača
1. 2. - Demonstrativni izlazak tenkova JNA na ulice u nekoliko kosovskih gradova (do sada oko 30 poginulih u neredima), sutradan poslato još 2.000 srpskih milicionera.
2. 2. - U obraćanju parlamentu, južnoafrički predsednik F. W. de Klerk najavljuje radikalne reforme za okončanje apartheida.
4. 2. - Konferencija SK Slovenije: odvaja se od SKJ, menja ime u Stranka socijaldemokratske obnove (ZKS-SDP), ne traže otcepljenje već konfederaciju. Istog dana povučeno 50 slovenačkih pripadnika Združenog odreda milicije saveznog SUP-a na Kosovu.
4. 2. - Miting Srba u Karlovcu.
5. 2. - Predsednik predsedništva Srbije Slobodan Milošević optužuje Sloveniju i Hrvatsku za "podršku teroru" na Kosovu, kaže da bi stotine hiljada Srba mogle krenuti na Kosovo.
5. 2. - U Republičkom sekretarijatu za pravosuđe SRH registrirano osam stranaka - obnova višestranačja u Hrvatskoj.
7. 2. - Savezni predsednik Janez Drnovšek najavljuje pojačanje prisustva vojske na Kosovu, kao i razvojni program.
10. 2. - U Zagrebu obnovljen rad srpskog kulturnog društva»Prosvjeta«.
11. 2. - U Južnoj Africi bjelačka vlada posle 27 godina pušta Nelsona Mandelu iz zatvora, označivši simbolički početak kraja režima apartheida; ranije tijekom mjeseca dozvoljen rad Afričkog nacionalnog kongresa.
11. 2. - Mike Tyson neočekivano izgubio od Bustera Douglasa u Tokiju.
19. 2. - Kosovski Albanci opet pojačavaju proteste, traže ostavku pokrajinskog rukovodstva; đaci bojkotuju nastavu, zatvorene mnoge radnje. Kosovski Srbi traže zaštitu.
20. 2. - Predsedništvo SFRJ dalo naređenje JNA da uguši nemire na Kosovu. Stotine Srba u ostatku Srbije se upisuje u dobrovoljce za zaštitu Srba na Kosovu[2].
20. 2. - Veliki miting u Skoplju na kome se traži kraj "etnocida" Makedonaca u Bugarskoj - jugoslovenske i bugarske vlasti se raspravljaju o njihovom tretmanu i postojanju[3].
21. 2. - Ponovo uveden policijski čas na Kosovu, eksplozija u zgradi pošte u Peći.
21. 2. - U Parizu prikazan film Nikita.
22. 2. - Izvršno veće Slovenije donosi protivmere privrednoj blokadi Srbije. Usled srpske blokade od decembra, Slovenija je uskratila 15% uplate u savezni budžet.
24. 2. - U Litvanskoj SSR se održavaju prvi višestranački izbori u SSSR: 91 od 135 mandata dobijaju kandidati podržani od Sąjūdisa, pokreta za nezavisnost.
24 - 25. 2. - Prvi opći sabor HDZ-a ("NDH nije bila samo puka kvislinška tvorba...").
25. 2. - U Briselu ubijen kosovski aktivista Enver Hadri.
26. 2. - Ponovo otvorena Beogradska berza ("Jugoslovensko tržište kapitala").
26. 2. - Nikaragva: Violeta Chamorro neočekivano pobedila predsednika Daniela Ortegu (položaj preuzima 25. 4., ostaje do 1997, Ortega se vraća 2007).
28. 2. - 10. 3. - Svetsko prvenstvo u rukometu održano u Čehoslovačkoj: Švedska 1, Jugoslavija 4.
februar - Inflacija u SFRJ 8,4%.
Mart/Ožujak
1. 3. - Izdate novčanice od 100 dinara (djevojka sa maramom) i 500 dinara (odrastao mladić).
4. 3. - Na Petrovoj Gori održan miting Srba iz Hrvatske na kojem se pretilo hrvatskom rukovodstvu.
6. 3. - Poslednji zvanični let Lockheed SR-71 Blackbird, preletela preko SAD za 1 sat i osam minuta.
8. 3. - Odlukom Skupštine Slovenije izbrisan pridev »socijalistička«iz naziva ove republike.
8. 3. - U Beogradu izlazi prvi broj enigmatskog lista "Huper" (do decembra 2008.).
9. 3. - Mongolska demokratska revolucija: generalni sekretar CK Mongolske narodne partije Džambin Batmenh daje ostavku zajedno sa politbiroom - izbori u julu.
10. 3. - Haićanski predsednik Prosper Avril napušta zemlju pod pritiskom demonstracija, privremeni predsednici su general Hérard Abraham, zatim vrhovna sutkinja Ertha Pascal-Trouillot (do 1991).
11. 3. - Litvanski parlament donosi Akt o obnovi države Litvanije. Moskva ovo ocenjuje nelegalnim, Litvanija krajem juna suspenduje odluku.
11. 3. - Ukinut policijski čas na Kosovu.
12. 3. - Sovjetski vojnici započinju povlačenje iz Mađarske.
12. 3. - Zakletvu položio Patricio Aylwin, prvi demokratski izabrani predsednik Čilea od 1970.
15. 3. - Fernando Collor de Mello postao predsednik Brazila, prvi demokratski izabran od 1961; odmah pokreće plan za suzbijanje inflacije, prozvan Plano Collor (predsednik do 1992).
16. 3. - Sporazum Jugoslavije sa MMF: 18-mesečni stand-by kredit vrednosti do 600 miliona dolara za podršku restrukturaciji.
18. 3. - Predizborni skup HDZ u Benkovcu, navodni pokušaj atentata na Tuđmana.
18. 3. - Prvi i poslednji slobodni izbori u DDR - 48% poslanika dobila Alijansa za Nemačku, na čelu sa istočnim ogrankom CDU, Lothar de Maizière novi premijer od aprila do ujedinjenja u oktobru.
18. 3. - Iz bostonskog muzeja Isabella Stewart Gardner ukradene umjetnine vrijedne 500 miliona dolara.
20. 3. - "Crni mart": etnički sukobi između Rumuna i Mađara u Târgu Mureșu, šestoro mrtvih.
21. 3. - Namibija nezavisna od južnoafričke vlasti. Prvi predsednik je lider SWAPO-a Sam Nujoma (do 2005).
22. 3. - Afera oko navodnog trovanja albanske dece na Kosovu, slede nove albanske demonstracije i napadi na Srbe (međunarodni panel lekara nije našao dokaze otrova ni epidemije, pominje se "masovna histerija").
22. 3. - U Briselu ubijen Gerald Bull, kanadsko-američki inženjer dugometne artiljerije koji je radio za Sadama Huseina.
25. 3. - Požar u nelicenciranom njujorškom klubu Happy Land, 87 mrtvih.
25. 3. i 8. 4. - Prvi demokratski izbori u Mađarskoj od 1948 - pobeđuje konzervativni Demokratski forum, bivši komunisti četvrti.
26. 3. - Na sastanku "koordinacije" (najviši srpski rukovodioci) ocenjeno da proces raspada Jugoslavije izgleda nezaustavljivo, da je konfederacija neprihvatljiva, te da se Bosna i Hercegovina ne može održati kao država.
26. 3. - 62. dodjela Oscara: najbolji film je Driving Miss Daisy, ukupno četiri nagrade od devet nominacija; najbolji strani film je Cinema Paradiso.
28. 3. - Studio B pokrenuo TV kanal, ali vlasti ga ubrzo zabranjuju.
30. 3. - Plenarna sednica CK SKJ nema kvorum za zasedanje (nisu došli Slovenci, ni većina iz Hrvatske i Makedonije, Bosanci napustili sastanak).
30. 3. - Premijera igranog filma o Nindžama kornjačama, u produkciji New Line Cinema, koji je postao najkomercijalniji nezavisno producirani film do tada sa zaradom od preko 100 milijuna $ u američkim kinima.
30. 3. - Nakon prvih slobodnih izbora 18. 3., Estonska SSR proglašava sovjetsku vlast nelegalnom od 1940.
31. 3. - Preduzeće Lipa Holding u Sloveniji izdalo novu "valutu", lipu - neka preduzeća je primaju kao pomoćno platno sredstvo.
31. 3. - "Druga bitka kod Trafalgara" - masovne demonstracije u Londonu protiv Komunalnog poreza (prozvanog poll-tax - "glavarina") pretvorile se u nerede sa stotinama povređenih.
April/Travanj
april -? U Beogradu, u blizini 30-tak osnovnih škola, postavljeni ležeći policajci.
1. 4. - U Engleskoj i Velsu uveden nepopularni Komunalni porez.
3. 4. - Pripadnici Združenog odreda milicije iz Hrvatske u sastavu SSUP-a povlače se sa Kosova.
8. 4. - Treći izbori u Grčkoj za 10 meseci, ponovo pobeđuje Nova Demokracija, Konstantinos Micotakis konačno može formirati vladu (do 1993).
8. 4. - Nepalski kralj Birendra ukida, nakon nereda, zabranu političkih partija.
8, 12 i 22. 4. - Prvi demokratski izbori u Sloveniji - pobeda koalicije DEMOS (54% glasova) na parlamentarnim i Milana Kučana na predsedničkim izborima (DEMOS se zalaže za suverenitet i ekonomsku nezavisnost).
14. 4. - Gorbačov uvodi blokadu goriva i druge robe Litvaniji - ovi su ranije prekinuli dostavu goriva sovjetskim jedinicama.
april - Turisti traže gljivu smrčak u okolini sela Preljubovići na Romaniji zbog navodnih afrodizijačkih svojstava[4].
16. 4. - Republički SUP Srbije preuzima sve poslove javne i državne bezbednosti na Kosovu.
18. 4. - Predsedništvo SFRJ ukinulo vanredno stanje na Kosovu, uvedeno u februaru 1989, i amnestiralo 108 političkih zatvorenika.
22. 4. i 6 - 7. 5. - Izbori u Hrvatskoj za tri vijeća Sabora: ubjedljiva pobeda HDZ-a - sa 42% glasova dobivaju 205 (58%) zastupnika; stranka se zalaže za konfederaciju nezavisnih država i uklanjanje Srba sa utjecajnih položaja (pominje se i referendum o granicama BiH u slučaju raspada SFRJ[5]).
24. 4. - Azem Vlasi oslobođen optužbi za izazivanje štrajkova i protesta prethodne godine, oslobođeno i ostalih 14 lica kojima je suđeno zajedno s njim (bio uhapšen u martu 1989).
8. 5. - Građani Albanije dobili pravo na pasoš i religiozna uverenja; zemlju je 11-13. 5. posetio generalni sekretar UN.
13. 5. - Maksimir: Na fudbalskoj utakmici u Zagrebu, između beogradske Crvene zvezde i zagrebačkog Dinama došlo do velikog sukoba navijača dva kluba - povređeno 79 policajaca i 59 gledalaca.
16. 5. - Lojze Peterle iz DEMOS-a postaje prvi demokratski premijer Slovenije. Zalaže se za konfederalni sistem u Jugoslaviji, u protivnom nezavisnost Slovenije.
18. 5. - Posle napada na člana SDS u Benkovcu, Miroslava Mlinara, ova stranka odlučila da povuče svojih pet zastupnika iz Sabora.
18. 5. - Sporazum o monetarnoj uniji Istočne i Zapadne Nemačke od 1. 7. - prvi korak ka ujedinjenju.
19. 5. - Makedonski demonstranti blokirali granične prelaze prema Grčkoj, tražeći prava za svoje tamošnje sunarodnike, makedonska skupština kritikuje saveznu vladu zbog "neefikasnosti u rešavanju otvorenih pitanja sa Grčkom".
20. 5. - Predsednički i parlamentarni izbori u Rumuniji, ubedljiva pobeda Jona Ilijeskua i Fronta nacionalnog spasa.
26. 5. - Plenarni sastanak SKJ se razišao posle tri sata, nisu došli delegati iz Slovenije, Hrvatske i Makedonije - određen 29. septembar za nastavak[6].
27. 5. - Prvi demokratski izbori u Burmi od 1960, pobeđuje Nacionalna liga za demokratiju Aung San Suu Kyi ali vojna hunta poništava rezultate (sledeći izbori 2010).
28. 5. - Borisav Jović ispred Predsedništva SFRJ predstavio plan od 13 tačaka, "hitne mere za zaštitu teritorijalnog i političkog integriteta zemlje".
29. 5. - Kongresmen Tom Lantos i bivši kongresmen Joe DioGuardi posetili Đakovicu, Lantos podržava Kosovo republiku - zatim posećuju Albaniju kao prvi američki zvaničnici u toj zemlji.
30. 5. - Konstituiran Sabor u Hrvatskoj, vlast preuzima Hrvatska demokratska zajednica. Franjo Tuđman izabran za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, Stjepan Mesić za premijera, Žarko Domljan za predsjednika Sabora. Od 1991. do 2001. taj dan se službeno obilježavao kao praznik - Dan državnosti. Tuđman se zalaže za suverenu hrvatsku državu u konfederaciji jugoslovenskih republika.
30. 5. - Evropska zajednica želi bliže veze sa Jugoslavijom, predlaže 1,08 milijardi dolara zajmova za pet godina, dve trećine za saobraćaj[7].
30. 5. - Jak zemljotres u Rumuniji, osetio se i susednim zemljama.
8. 6. - Novi hrvatski delegati u Veću republika i pokrajina Savezne skupštine, među kojima i osam iz HDZ, čime skupština prvi put od 1945. postaje višestranačka (Slovenija zadržala stare delegate)[8].
8 - 9. 6. - Prvi slobodni izbori u Čehoslovačkoj od 1946, relativnu većinu osvaja Građanski forum.
8. 6. - 8. 7. - Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990. se održava u Italiji; Zapadna Nemačka osvaja treću titulu.
13. 6. - Prvi protestni miting opozicije u Beogradu - traži se zakazivanje višestranačkih izbora i da novi ustav donese nova skupština. Intervencija policije u Takovskoj ulici, ispred zgrade Televizije, lakše povređeni Dragoljub Mićunović i Borislav Pekić i još nekoliko desetina okupljenih, zbog čega se prekida učešće u okruglom stolu i traži ostavka ministra Radmila Bogdanovića (protestni miting 27. juna).
14. 6. - Mineriada: rudari u Bukureštu rasturili šatorsko naselje protestujućih studenata i demolirali redakcije nekih listova i središta opozicionih stranaka. Evropska zajednica kaže da će Rumuniji biti uskraćena pomoć.
19. 6. - Šengenski sporazum iz 1985. dopunjen Šengenskom konvencijom: ukidanje unutrašnjih kontrola na granici i politika zajedničkih viza - Šengenski prostor ustanovljen 1995.
21. 6. - Seljaci nakratko blokirali autoputeve kod Beograda, traže 26 centi za kilogram pšenice, umesto 17 koliko je odredila savezna vlada (na čikaškoj berzi je 15)[11].
21. 6. - Svetska banka objavila 292 miliona dolara zajmova za modernizaciju i održavanje puteva u SFRJ.
25. 6. - Slobodan Milošević se obraća skupštini: raspisan referendum o redosledu izbora i donošenja ustava; zalaže se za federaciju i jaču centralnu vladu; u slučaju konfederacije, granice republika moraju biti promenjene[12].
25. 6. - Slovenija najavljuje novi ustav kao "suverene države" a ne "federalne jedinice", izjavljuje predsednik Kučan.
26. 6. - Vlasti Srbije zatvorile Skupštinu Kosova.
26. 6. - Mađarski parlament glasao za povlačenje iz Varšavskog pakta do kraja 1991.
1. 7. - Ujedinjenje Njemačke: stupa na snagu monetarna unija i integracija gospodarstava dvije Njemačke, napuštena unutarnja njemačka granica (danas dio Europskog zelenog pojasa).
1 - 2. 7. - Referendum u Srbiji: prvo doneti novi ustav pa onda održati višestranačke izbore.
2. 7. - Skupština Slovenije usvojila Deklaraciju o punoj suverenosti Republike Slovenije (prvenstvo republičkog ustava i zakona nad saveznim).
2. 7. - Albanski delegati Skupštine SAP Kosova ispred zgrade skupštine doneli Ustavnu deklaraciju kojom su Kosovo proglasili republikom u sastavu Jugoslavije.
2. 7. - Hiljade Albanaca upale u zapadne ambasade u Tirani, u avgustu pušteni u Italiju.
2. 7. - Stampedo u pešačkom tunelu kod Mecce, 1.426 poginulih.
2 - 13. 7. - XXVIII kongres KPSS - poslednji. Boris Jeljcin napustio partiju nakon što nisu prihvaćeni njegovi liberalni predlozi.
3. 7. - Pismo kninske milicije saveznom sekretaru Gračaninu: ne žele nove oznake ni naziv "redarstvo". Ministar Boljkovac dolazi u posjetu dva dana kasnije, dočekan mitingom.[14]
4. 7. - Grupa 24 bogate zemlje će proširiti pomoć istočnoj Evropi, uz Poljsku i Mađarsku, dobiće je i Istočna Nemačka, Čehoslovačka, Jugoslavija i Bugarska[15].
5. 7. - Skupština SR Srbije raspušta Skupštinu i Izvršno veće SAP Kosova, smenjeni urednici i direktori novina i RTV stanica na albanskom (faktički kraj autonomije). Albanci stupaju u masovni štrajk 9. 7..
15. 7. - Osnovan DSHV, prva stranka Hrvata u Vojvodini nakon uvođenja višestranačja u Vojvodini za vrijeme SFRJ.
15. 7. - Vuk Drašković u "Srpskoj reči": u slučaju konfederacije, Srbiji treba da pripadne ono što je unela u Kraljevinu Jugoslaviju, plus teritorije gde su Srbi bili u većini 6. aprila 1941.; bez autonomije za Kosovo.
14 - 16. 7. - Sastanak Gorbačov - Kohl u Moskvi i Stavropolju - Gorbačov pristaje da ujedinjena Nemačka bude u NATO, sovjetska vojska će se povući iz Nemačke za 3-4 godine, cena naknadno utvrđena na 20 milijardi maraka[9].
16. 7. - Luzonski zemljotres na Filipinima, preko 1.600 mrtvih.
21. 7. - Održan koncert The Wall – Live in Berlin.
25. 7. - Hrvatski Sabor usvaja Amandmane LXIV. do LXXV. na Ustav SR Hrvatske. Briše se "Socijalistička" iz naziva, mjenjaju se državni simboli (»šahovnica«) i nazivi dužnosnika[16].
25. 7. - U Srbu održan sabor Srba, "ustanak bez oružja", na kojem je usvojena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda i osnovano Srpsko nacionalno vijeće kao organ Srba u Hrvatskoj; Tuđman smatra da se time želi Hrvatska pretvoriti u Kosovo i iznuditi vojna intervencija[17].
25. 7. - Anketa naručena od savezne vlade tvrdi da 79% Jugoslovena podržava njenu politiku, 24% je za federaciju, 21% za konfederaciju i 7% za raspad zemlje[18]. Inflacija u ovom mesecu je skočila na 2,2%[19].
30. 7. - Poslanik Ian Gow je poslednji britanski političar ubijen od IRA-e.
31. 7. - Tjednik "Danas" objavljuje transkript tajnog razgovora Tuđman-Rašković, kompromitujući po ovog drugog - radikalniji Milan Babić preuzima prevlast u SDS od jeseni[20].
31. 7. - Štrajk upozorenja jugoslovenske metalske industrije - British Steel preporučuje da se zatvori osam od 12 preduzeća te grane i otpusti 50 od 110 hiljada zaposlenih[21].
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - U Veneciji održan prvi sastanak Pentagonalne inicijative (Jugoslavija, Italija, Mađarska, Austrija i Čehoslovačka) - za političku i ekonomsku saradnju u cilju stabilnosti na kontinentu (od 1992. Srednjoeuropska inicijativa).
1. 8. - Želju Želev postaje prvi nekomunistički predsednik Bugarske (do 1997).
6. 8. - Savet bezbednosti UN naređuje trgovački embargo protiv Iraka.
7. 8. - Afrički nacionalni kongresNelsona Mandele odustao je, posle 29 godina, od oružane borbe protiv vlasti bele manjine u Južnoj Africi, a zauzvrat je vlada te zemlje prihvatila razgovore o okončanju sistema aparthejda.
10. 8. - "Magellan" u orbiti oko Venere, misija traje do 1994.
12. 8. - U Skoplju je osvećen Hram Sv. Klimenta Ohridskog, saborna crkva tada nepriznate MPC.
12. 8. - Izbijaju sukobi između Xhosi i Zulua u Južnoj Africi, ima oko 500 stradalih.
13. 8. - Borisav Jović, predsednik Predsedništva SFRJ, primio delegaciju iz Knina koja ga je informisala o »ugroženosti Srba u Hrvatskoj«.
14. 8. - Hrvatski predsednik Tuđman upozorava opštine koje budu učestvovale u referendumu da će ostati bez finansijske pomoći.
14. 8. - Slovenačka vlada izjavljuje da će smanjiti broj regruta za JNA, samo 15% može služiti van republike.
17. 8. - Balvan revolucija otpočinje pobunom srpskog stanovništva u Kninu i okolini protiv nove hrvatske vlasti, inicirana pokušajem hrvatske policije da uzme oružje iz stanica u Benkovcu i Obrovcu (na čelu kninskih milicajaca Milan Martić). Tri helikoptera MUP RH presretnuta od strane zrakoplova JNA (danas dan zrakoplovne jedinice).
19. 8. - 2. 9. - Referendum Srba u Hrvatskoj o autonomiji: široko definisano biračko pravo, 99,7% "za".
19. 8. - Pobedom nad SSSR na prvenstvu u Argentini, Jugoslavija po treći put postala prvak sveta u košarci; u timu prvenstva su Toni Kukoč (MVP) i Vlade Divac; Dražen Petrović je deveti strelac prvenstva. Očekuje se da će Jugoslavija vladati svetskom košarkom, ako SAD ne pusti NBA igrače u reprezentaciju[22].
23. 8. - Armenska SSR proglašava suverenost i mjenja ime u Republika Armenija.
24. 8. - Na vanrednom zasedanju hrvatskog Sabora zbog nemira u Kninskoj krajini, usvojena Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i o nacionalnim pravima u Hrvatskoj. Za člana Predsedništva SFRJ iz Hrvatske, umjesto Stipe Šuvara, izabran Stjepan Mesić (zauzima položaj 19. 10.).
26. 8. - Najveća katastrofa u jugoslovenskom rudarstvu: u jami "Dobrnja-jug" rudnika Kreka od eksplozije poginulo 180 rudara.
29. 8. - Delegacija američkih republikanskih senatora, na čelu sa Bobom Dolom stiže u Prištinu - osuda "srpske represije na Kosovu" (istog dana razbijene albanske demonstracije u gradu).
31. 8. - Potpisan ugovor o ujedinjenju dve Nemačke.
Septembar/Rujan
1. 9. - Izdata novčanica od 10 dinara (djevojčica).
3. 9. - Generalni štrajk Albanaca na Kosovu. Misija Međunarodne Helsinške federacije za ljudska prava proterana 5. septembra.
5. i 9. 9. - Šrilankanska vojska ubila 342 civila u dva masakra.
7. 9. - Na tajnom sastanku u Kačaniku delegati raspuštene Skupštine Kosova doneli Ustav Republike Kosovo (tzv. Kačanički ustav, proglašen 13. 9.) - Srbija to smatra nelegalnim, najavljuje krivično gonjenje.
7. 9. - Osnovana Antiteroristička jedinica Lučko.
9. 9. - Miting SPO kod Novog Pazara, izjava Vuka Draškovića o ostajanju "i bez ruke i bez [tuđeg] barjaka", sukob milicije i muslimanskih demonstranata.
9. 9. - Prvi liberijski građanski rat: pobunjenički komandant Prince Johnson uhvatio predsednika Samuela Doea i ubio ga nakon snimljenog mučenja.
10. 9. - Papa posvetio Baziliku Majke Božje Kraljice mira u Yamoussoukru, najveću crkvu na svijetu.
11. 9. - Afera "Fočatrans", sukob između Srba i Muslimana u Foči. Srbi demonstrirali u gradu nakon što je iz lokalne autobuske kompanije, čiji je direktor Musliman, otpušteno stotinak Srba - vlada BiH raspustila gradsku vladu i zabranila okupljanja[23].
11. 9. - Predsednik George H. W. Bush pominje u obraćanju Kongresu cilj novog svetskog poretka, kao nove ere mira i harmonije, ali se o tome kasnije uglavnom govori u smislu teorije zavere.
12. 9. - Miting opozicije u Beogradu: "poslednje upozorenje" da se organizuju slobodni izbori, inače bojkot.
12. 9. - Potpisan Ugovor o konačnom rešenju u odnosu na Nemačku ("Ugovor Dva plus Četiri").
13. 9. - Oružani okršaj u Podujevu tokom potrage za nelegalnim oružjem, poginula dva Albanca.
22. 9. - U Sremskim Karlovcima centralno obeležavanje 300-godišnjice velike Seobe Srba pod Arsenijem Čarnojevićem.
24. 9. - "Borba" nije izašla prvi put za 45 godine zbog dugova (od aprila su pod pokroviteljstvom Savezne skupštine, što ih čini jedinim jugoslovenskim novinama).
24. 9. - Istočna Nemačka napušta Varšavski pakt, Nacionalna narodna armija je rasformirana dan pre ujedinjenja.[24]
26. 9. - Upadom navijača na teren prekinuta utakmica Hajduk-Partizan, zapaljena jugoslovenska zastava.
27 - 30. 9. - Masovna okupljanja Srba na Baniji. Intervencija snaga MUP Hrvatske i hapšenje 360 ljudi u Petrinji (specijalci konfiskuju oružje i municiju iz milicijskih stanica i skladišta TO u opštinama naseljenim Srbima). Srbi traže zaštitu u vojnoj kasarni.
28. 9. - Srbija dobila novi Ustav. Pokrajine gube atribute državnosti i postaju oblik teritorijalne autonomije; neka ovlašćenja federacije navedena kao republička. Takođe donesen novi izborni zakon za višestranačke izbore, zakazane u decembru.
28. 9. - Amandmani na slovenački ustav ističu mirnodopsku komandu nad tamošnjom Teritorijalnom odbranom.
28. 9. - Srbi odneli oružje iz policijske stanice u Glini, sukob sa policijom u Petrinji.
29. 9. - Miting SPO u Kosovom Polju, koji pristalice SPS žele rasturiti (kamenice na Vuka).
29. 9. - Donji Lapac, Glina, Dvor na Uni i Obrovac - Srbi uzimaju oružje iz policijskih stanica, sukob sa policijom u Dvoru[25], po jedan upucani s obe strane (?).
30. 9. - Uveče, blokade na putevima i prugama oko Knina, 2. 10. prekinut saobraćaj prema Splitu i Zadru ("anonimna grupa" traži puštanje pritvorenih Srba).
septembar - Inflacija u SFRJ skočila na 7% (sa manje od 1% u prethodna dva meseca) zbog većih plata i cena energije.
septembar-oktobar - Ram Rath Yatra ("Ramino hodočašće kočijama"): indijska partija Bharatiya Janata organizuje veliki marš za obnovu/podizanje Raminog hrama u Ajodiji - odgovor na plan indijske vlade da se 27% državnih poslova rezerviše za niže kaste.
Oktobar/Listopad
1. 10. - Srpsko nacionalno vijeće proglasilo na osnovu plebiscita autonomiju Srba u Hrvatskoj.
1. 10. - Vlada Srbije traži od saveznih vlasti da "zaštiti Srbe od represije" u Hrvatskoj; mitinzi u Srbiji i Crnoj Gori - ispred Skupštine govore Vuk Drašković (ako Milošević "neće da se stara o Srbima", "opozicija će odgovoriti na objavu rata od strane ustaških vlasti Srbima u Hrvatskoj") i Vojislav Šešelj.
1. 10. - Počinje Ruandanski građanski rat između Ruandanskog patriotskog fronta i predsednika Habyarimane.
2. 10. - Vanredno zasedanje saveznog predsedništva - bez dogovora za rešenje konflikta u Hrvatskoj, odbačeni slovenački amandmani o komandi nad Teritorijalnom odbranom (TO).
2. 10. - Hrvatska objavljuje povlačenje specijalne policije iz srpskih gradova i amnestiju za one koji vrate ukradeno oružje, puštanje uhapšenih.
2. 10. - Vuk Drašković objavljuje da SPO prekida predizborne aktivnosti - ali u opoziciji je neslaganje oko eventualnog bojkota.
2. 10. - Prilikom sletanja na aerodrom Guangzhou Baiyun, otmičar oteo kontrole i udario u dva aviona, ukupno 128 mrtvih.
4. 10. - Počinje povlačenje hrvatskih specijalnih policijskih snaga iz srpskih krajeva - napetost popušta, ali železnički saobraćaj prema moru i dalje prekinut.
4. 10. - Zastupnik Sabora Ivan Bobetko gađao kolegu Tanjgu iz SDS aktovkom, nakon što je ovaj rekao da je hrvatska vlast ustašoidna.
4. 10. - Vojna policija JNA ušla u, već ispražnjeni, štab slovenačke Teritorijalne obrane - po naređenju saveznog predsedništva nakon što je predsednik Kučan postavio novog komandanta TO.
6. 10. - Objavljen projekat konfederalnog modela jugoslovenske zajednice, koji su predsedništva Hrvatske i Slovenije 3. oktobra dostavila Predsedništvu SFRJ: savez nezavisnih država sa zajedničkim tržištem.
7. 10. - Srbija prekinula razgovore sa saveznom vladom o Kosovu, jer su se dva njena člana sastajala sa albanskim predstavnicima.
12. 10. - Šef SK Kosova Rahman Morina umro od srčanog udara na konstitutivnoj sednici SPS za Kosmet.
12. 10. - Njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble teško ranjen u atentatu, ostaje paraliziran.
12. 10. - Predsednik egipatske skupštine Rifaat el-Mahgoub ubijen u Kairu, za šta su 1999. osuđeni islamisti (→ en:Returnees from Albania).
13. 10. - Sirijske snage izbacile Michela Aouna iz libanske predsedničke palate, veliki broj libanskih vojnika je ubijen nakon predaje - Libanski građanski rat je završen nakon 15 godina.
oktobar - Jedna mađarska firma isporučuje kalašnjikove u Hrvatsku[26] (mađarski premijer u februaru '91 potvrđuje prodaju 10.000 kalašnjikova[27]).
oktobar - U Frankfurtu otvoren neboder Messeturm, najviša zgrada u Evropi do 1997 (63 sprata, 257 m).
16. 10. - Na Trg bana Jelačića u Zagrebu, raniji Trg Republike, vraćen spomenik banu, uklonjen 1947 - sada okrenut ka jugu.
17. 10. - Na sinjskom aerodromu osnovana prva postrojba budućeg Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
17. 10. - Na TV Beograd pročitan govor saveznog predsednika Jovića o jugoslovenskoj krizi, nakon što je skupština odložila obraćanje za dva dana; jučerašnji sastanak Predsedništva i republičkih lidera o novom uređenju nije dao rezultata[28].
18. 10. - Izveštaj National Intelligence Council-a, pod pokroviteljstvom CIA: "Jugoslavija će prestati da funkcioniše kao federalna država u roku od godinu dana....raspad će pratiti ozbiljni lokalni sukobi".
19. 10. - Stjepan Mesić potvrđen u Saveznoj skupštini za člana Predsedništva, i njegovog potpredsednika, nakon što je Srbija odustala od blokade.
28. 10. - Prvi višestranački izbori u Gruziji: ubedljiva pobeda koalicije Okrugli sto - Slobodna Gruzija na čelu sa Zvijadom Gamsahurdijom (na čelu zemlje do zbacivanja 1991/92).
krajem oktobra - Amandman američkog Kongresa: bez zajmova ili kredita iz SAD za Jugoslaviju, osim ako se ne radi o republici koja je sprovela slobodne izbore i koja nije uključena u sistematsko kršenje ljudskih prava (u vezi sa kosovskom situacijom).
30. 10. - Margaret Thatcher u parlamentu kaže No, no, noDelorsovim planovima u vezi Evropskog parlamenta, Komisije i Saveta ministara. Zamenik premijer Geoffrey Howe podnosi ostavku dva dana kasnije.
Novembar/Studeni
4. 11. - Granice SFRJ zatvorene za sovjetske građane (iznosili dolare iz zemlje).
5. 11. - U Rakitju ustrojena policijska jedinica za specijalne zadatke, kasnija 1. brigada ZNG - "Tigrovi".
5. 11. - Izraelski rabin i političar Meir Kahane ubijen u Njujorku, prvi slučaj islamističkog ekstremizma u SAD.
8. 11. - Rekonstrukcija hrvatske vlade: Franjo Gregurić potpredsjednik za ekonomiju umjesto Mate Babića (bio za sporiju privatizaciju), Frane Vinko Golem vanjski poslovi umjesto Zdravka Mršića (odlazi na čelo Agencije za restrukturiranje) itd. Zakonom se u Hrvatskoj TO stavlja pod republičku kontrolu.
9. 11. - Novi ustav Kraljevine Nepal ustanovio višestranačje i ustavnu monarhiju, što je vrhunac narodnog pokreta.
9. 11. - Čehoslovačka agencija javlja da tamošnje devojke prodaju kao belo roblje u Jugoslaviji[29].
11. 11. i 25. 11. - Višestranački izbori u Makedoniji - relativna većina za VMRO-DPMNE (38 poslaničkih mesta), Savez komunista Makedonije-Partija demokratskog preobražaja 31, Savez reformskih snaga tek četvrti.
12. 11. - Zbačen kralj LesotoaMoshoeshoe II, nasleđuje ga sin Letsie III (Moshoeshoe se vraća 1995-96).
13 - 14. 11. - Masakr u Aramoani na Novom Zelandu, prilikom koga žitelj primorskog mesta Aramoana ubija 13 suseda i policajca u najgorem masovnom krvoproliću u istoriji zemlje.
14. 11. - Vladajuća koalicija DEMOS u Sloveniji predlaže referendum o otcepljenju, jer se slovenačko-hrvatski predlog o konfederaciji sporo razmatra.
14. 11. - Nemačka i Poljska potpisale ugovor kojim je potvrđena granica na Odri i Nisi.
14. 11. - Izbacivanje skvotera iz berlinske ulice Mainzer, najveća policijska operacija u gradu od rata.
15. 11. - Predsednički kandidat Vojislav Šešelj pušten iz zatvora (od 2. 10. u dva navrata služio kazne zbog prekršaja javnog reda i mira).
15. 11. - Ante Marković osuđuje vlade Slovenije, Hrvatske i Srbije zbog kršenja saveznih zakona i odupiranja reformama - TV Beograd nije prenosila govor[30].
za Predsjedništvo SR BiH (18. 11.) - Fikret Abdić dobio najviše glasova među Muslimanima, međutim Alija Izetbegović prema ranijem dogovoru postao predsjednik predsjedništva.
23. 11. - Nepoznate osobe izrešetale policijski auto kod Benkovca, poginuo policajac Goran Alavanja, još jedan ranjen.
23. 11. - Opozicija u Srbiji objavila da bojkotuje izbore ako se ne prihvate amandmani na izborni zakon (većinom prihvaćeni 27. 11.).
24. 11. - Keckova opservatorija na Havajima: prva svetlost teleskopa Keck 1, sa 9 od 36 segmenata - dovršen je 1993. kao najveći teleskop na svetu, veličine deset metara.
24. 11. - 4. 12. - Svetski šampionat u rukometu za žene u Južnoj Koreji: SSSR 1, Jugoslavija 2.
29. 11. - Vijeće Sigurnosti UN usvojilo rezoluciju 678 o upotrebi svih mjera radi izbacivanja Iraka iz Kuvajta ukoliko se iračke trupe ne povuku do 15. 1. 1991.
29. 11. - Bugarski socijalistički premijer Andrej Lukanov protestima prinuđen na ostavku.
2. 12. - Savezni izbori u Nemačkoj, prvi slobodni i svenemački od 1932, pobeda koalicije CDU/CSU i kancelara Kohla.
2. 12. - Pobunjenici zbacili čadskog predsednika Habréa, dolazi Idriss Déby (do pogibije 2021).
3. 12. - Objavljen intervju Miroslava Lazanskog sa saveznim sekretarom za narodnu odbranu Veljkom Kadijevićem, u kojem se on zalaže za jedinstvenu i socijalističku Jugoslaviju. Ovaj intervju je u slovenačkoj i hrvatskoj javnosti protumačen kao pretnja njihovim republikama, u Hrvatskoj zatražena ostavka.
3. 12. - Mary Robinson predsednica Irske (do 1997).
6. 12. - Završava se predizborna kampanja u Srbiji, u Dubnici kod Vranja ubijen aktivista SPO. Oko 200 novinara protestuje ispred srpske skupštine zbog manipulacije vesti.
6. 12. - Predsednik BangladešaHussain Muhammad Ershad prinuđen protestima na ostavku.
Skupštinski izbori za 250 poslanika, po većinskom sistemu: SPS 46,1% glasova i 194 mesta, SPO 15,8% glasova i 19 mesta, DS 7,5% i 7 poslanika; opozicija je u drugom krugu nastupala ujedinjeno. Kosovski Albanci bojkotovali izbore.
9. 12. - Izbori u Crnoj Gori: SK Crne Gore osvojio 83 od 125 poslaničkih mesta, Savez reformskih snaga 17 itd.
11. 12. - U Albaniji, pod pritiskom studentskih demonstracija, legalizovane političke partije, Demokratska partija na čelu sa Salji Berišom osnovana već sutradan.
13. 12. - Antikomunistički neredi u Skadru, Kavaji i još nekim albanskim mestima.
14. 12. - U Zagrebu izašao prvi broj tjednika Globus.
16. 12. - Jean-Bertrand Aristide pobedio na predsedničkim izborima u Haitiju, valjda prvim poštenim izborima u istoriji zemlje.
20. 12. - Prema dogovoru nacionalnih stranaka u BiH: predsednik Alija Izetbegović (SDA, 1990-98. i 2000.), premijer Jure Pelivan (HDZ, do 1992.), predsednik Skupštine Momčilo Krajišnik (SDS, do 1992.).
20. 12. - Savezna vlada zabranila bankama da prodaju devize, iz zemlje se ne može izneti više od 1000 maraka; devizne rezerve su pale na 8,2 milijarde dolara sa 9,5 milijardi u oktobru[31]. Dinar više nije konvertibilan, banke više ne isplaćuju deviznu štednju, inflacija 120%[32]. Republike su potrošile 16 milijardi dolara više nego što je predviđeno Markovićevom antiinflacionom politikom[33] (za plate 3,7 milijarde više[34]).
20. 12. - Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševarnadze, ključna ličnost sovjetskih reformi koje su dovele do okončanja "hladnog rata", podneo ostavku upozorivši Parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.
21. 12. - Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske.
Štampa objavljuje da je čehoslovačkim avionom dopremljena velika količina oružja za potrebe Hrvatske.
21. 12. - Jak zemljotres u severnoj Grčkoj, šteta i u Đevđeliji.
21. 12. - Lančani sudar sa preko 100 vozila na poledici i magli kod Sremske Mitrovice, dvoje poginulih.
23. 12. - Referendum o nezavisnosti u Sloveniji, 86% je "za". Savezno predsedništvo i Savezno veće skupštine (bez slovenačkih delegata) su ranije ocenili referendum kao protivustavan.
26. 12. - Skupština Slovenije proglasila samostalnost te republike i ovlastila vladu da, ukoliko se u roku od šest meseci ne postigne sporazum o preuređenju Jugoslavije, proglasi nezavisnost Slovenije.
28. 12. - "Monetarni udar": Srbija uzima, bez znanja Narodne banke Jugoslavije, dinarsku protivvrednost od 1,4 milijarde dolara iz primarne emisije za plate, penzije i sl.
28. 12. - Savezna vlada najavljuje devalvaciju dinara i ograničenje javne potrošnje i plata za 1991.
30. 12. - Kasparov odbranio u Lionu titulu svetskog šampiona, pobedio je Karpova sa 12½ prema 11½.
Kroz godinu
Demografija SFRJ: procenjuje se da je ove godine dostignut vrhunac stanovništva: 23.657.623 (na popisu sledeće godine, pod "kaotičnim" okolnostima, registrovano je 23.528.230).
Početak rada HE Pirot (80 MW).
Jugoslaviju tokom godine posetilo 9 miliona stranaca, od čega 40% Nemaca, zarađeno 2,7 milijardi dolara, preko 80% u Hrvatskoj[35] (2,7 dolara iz 1990. jednako 5,03 dolara iz 2017. prema CPI Inflation Calculator).
Uvođenje višestranačja u nekim zemljama Afrike: Benin, Zair, Gabon, Zelenortska Ostrva, R. Kongo, Mozambik, Niger, Kamerun, Zambija.
Emigracija Jevreja iz SSSR: 228.400 ove godine, od čega 183.400 odlazi u Izrael (daju su različite cifre).
Televizija. TV Serije: "Bolji život 2" (1990-91), "Jastuk groba mog", "Metla bez drške 2", "Agencija Kikom" (TV Beograd); "Neuništivi" (TV Zagreb); "Memoari porodice Milić", "Praški student" (TV Sarajevo)
Pop/rock: Riblja čorba: "Koza nostra"; Parni valjak: "Lovci snova"; Prljavo kazalište: "Devedeseta"; Branimir Štulić: "Balegari ne vjeruju sreći"; Merlin: "Peta strana svijeta"; Galija: "Još uvek sanjam (Najveći hitovi)"; Oktobar 1864: "Crni ples"; Dino Dvornik: "Jače manijače (EP)" i "Kreativni nered"; KUD Idijoti: "Bolivia R'N'R" i "Mi smo ovdje samo zbog para"; Majke: "Razum i bezumlje"; Roze poze: "Daj gol"; Psihomodo pop: "Sexy magazin"; Viktorija: "Ja verujem"; U škripcu: "Izgleda da mi smo sami"; Piloti: "Neka te bog čuva za mene"; Kerber: "Peta strana sveta"; Dejan Cukić i Spori ritam bend: "1991";
Zabavni: Zdravko Čolić: "Da ti kažem šta mi je"; Hari Mata Hari: "Strah me da te volim"; Vlada i Gile: "Rokenrol bukvar"; Tajči: "Hajde da ludujemo";
Fizika: Jerome I. Friedman, Henry W. Kendall i Richard E. Taylor (pionirska ispitivanja u vezi dubokog neelastičnog rasejanja elektrona na protonima i vezanim neutronima, što je bilo od suštinskog značaja za razvoj modela kvarka u čestičnoj fizici)