Azotasta kiselina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Azotasta kiselina (nitritna kiselina) je jedinjenje sa molekulskom formulom HNO2). Ona je slaba i monobazina kiselina koja je poznata samo u rastvoru i u obliku nitritnih soli.[6][7]
Quick Facts Identifikacija, Svojstva ...
Azotasta kiselina | |
---|---|
Nitrous acid | |
Naziv po klasifikaciji | Hidroksidooksidoazot |
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 7782-77-6 Y |
PubChem[1][2] | 24529 Y |
ChemSpider[3] | 22936 Y |
EINECS broj | 231-963-7 |
KEGG[4] | C00088 |
MeSH | Nitrous+acid |
ChEBI | 25567 |
ChEMBL[5] | CHEMBL1161681 Y |
Gmelin Referenca | 983 |
3DMet | B00022 |
Jmol-3D slike | Slika 1 |
Svojstva | |
Molekulska formula | HNO2 |
Molarna masa | 47.013 g/mol |
Agregatno stanje | bledo plavi rastvor |
Gustina | Aproksimativno 1 g/ml |
Tačka topljenja |
Poznata je samo u rastvoru |
pKa | 3.398 |
Opasnost | |
EU-indeks | nije na listi |
Tačka paljenja | nije zapaljiva |
Srodna jedinjenja | |
Drugi anjoni | Azotna kiselina |
Drugi katjoni | Natrijum nitrit Kalijum nitrit Amonijum nitrit |
Srodna jedinjenja | Diazot trioksid |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
Close
Azotasta kiselina se koristi za pravljenje diazida iz amina. Do toga dolazi nukleofilnim napadom amina na nitrit, reprotonacijom uz pomoć rastvarača, i dvostrukom eliminacijom u vodi. Diazid se zatim oslobađa i daje karben ili karbenoid.