Dobrica Ćosić
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dobrosav - Dobrica Ćosić (Velika Drenova, 29. 12. 1921. - Beograd, 18. 5. 2014) bio je srpski književnik, akademik i nacionalistički političar koji je od 1992. do 1993. godine bio prvi predsjednik Savezne Republike Jugoslavije.[1]
Dobrosav Dobrica Ćosić Добрица Ћосић | |
Na dužnosti 15. jun 1992. – 1. jun 1993. | |
Predsjednik vlade | Aleksandar Mitrović Milan Panić Radoje Kontić |
Prethodnik | položaj ustanovljen |
Nasljednik | Zoran Lilić |
15. Generalni sekretar Pokreta nesvrstanih | |
Na dužnosti 15. jun 1992. – 7. septembar 1992. | |
Prethodnik | Branko Kostić |
Nasljednik | Suharto |
Rođen/a | (1921-12-29)29. 12. 1921. Velika Drenova, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (danas Srbija) |
Umro/la | 18. 5. 2014. (dob: 92) |
Državljanstvo | srbijansko |
U mladosti je bio komunist, a u drugom svjetskom ratu se borio u partizanima što je kasnije bila inspiracija za njegov književni opus. Od kraja 1960-ih se počinje suprotstavljati Titovoj politici, prije svega nezadovoljan ustavnim preuređenjem SFRJ, te postaje jedan od najpoznatijih političkih disidenata. Krajem 1980-ih je jedan od predvodnika i ideologa srpskog nacionalističkog pokreta u tadašnjoj Jugoslaviji, te pristaša Slobodana Miloševića, s kojim se razišao sredinom 1990-ih.
Ćosić se često navodi kao jedan od ideologa Velike Srbije.[2][3][4][5] Poštovaoci ga nazivaju „ocem nacije“[6], dok protivnici koriste taj izraz u ironičnom smislu.[7][8][9]