Translajtanija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Translajtanija (mađarski: Lajtántúl, njemački: Transleithanien, slovački: Zalitavsko, poljski: Zalitawia, ukrajinski: Транслейтанія) bio je neslužbeni naziv za ugarski jugoistočni dio Austro-Ugarske od 1867. do 1918.
Translajtanija Lajtántúl | |||
---|---|---|---|
Karta Cislajtanije iz vremena Austro-Ugarske | |||
|
|||
Država | Austro-Ugarska | ||
Osnivanje | 1867. [1] | ||
Službeni naziv Translajtanije bio je zapravo Zemlje Krune Sv. Stjepana (mađarski: Szent István Koronájának Országai, njemački: Länder der heiligen ungarischen Stephanskrone, slovački: Krajiny Svätoštefanskej koruny, rumunjski: Teritoriile Coroanei Sfantului Stefan) [1] ali se po austrijskoj štampi rađe pisalo Translajtanija ili Ugarske zemlje.
Nakon Austro-Ugarske nagodbe i podjele monarhije 1867. granica između Transletanije i Cislajtanije (austrijski dio) povučena je duž riječice Leithe pritoke Dunava. Pa su po latinskom zemlje do rijeke dobile prilog cis a zemlje preko rijeke trans. [1]
Translajtanija je 1910. imala 20 800 000 stanovnika, što je bilo 40 % od ukupnog broja stanovnika Austro-Ugarske[2], glavni grad, sjedište kralja i parlamenta bio je Budim do 1873. a nakon toga Budimpešta