![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6b/Pomegranate_fruit.jpg/640px-Pomegranate_fruit.jpg&w=640&q=50)
Šipak
From Wikipedia, the free encyclopedia
Šipak, mogranj, nar, granat, granat-jabuka, uličar (lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom. Šipak je polulistopadna biljka, tj. za blažih zima će zadržati dio svojih listova, dok će za oštrijih zima izgubiti sve listove. Biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama, tlo vodopropusno, jer biljka ne voli mnogo vlage. Cvjetovi su zvonoliki a plod veličine jabuke je žućkasto-crvene boje. Kora ploda je kožasta i ne jede se. Unutar ploda nalaze se jestive, slatke i sočne sjemenke koje imaju po jednu ovalnu košticu. Koristi se za izradu želea i sokova. Bogat je fosforom, kalijem, kalcijem i željezom, a sadržava i vitamin B3 (niacin), te vitamine B1, B2, B6 i B5 (pantotensku kiselinu).
Ovaj članak ili jedan njegov dio nije preveden ili je samo djelimično preveden. Ako smatrate da ste sposobni prevesti ga, pogledajte kako uređivati članak, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o standardima Wikipedije i srpskohrvatskog jezika. |
Šipak | |
---|---|
![]() | |
Plod pitomog šipka | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Podrazred: | Rosidae |
Red: | Myrtales |
Porodica: | Lythraceae |
Rod: | Punica |
Vrsta: | P. granatum |
Dvojni naziv | |
Punica granatum L. | |
100 ml šipka sadrži čak 16% potrebne dnevne količine vitamina C za odraslu osobu i također je dobar izvor pantonenske kiseline, kalija i antioksidantnih polifenola. Preliminarna znanstvena istraživanja su otkrila da sok od šipka umanjuje faktore rizika od srčanih bolesti koji mogu voditi arterosklerozi i kardiovaskularnim bolestima. Izraelski znanstvenici su pak otkrili da uzimanje 2 unce (oko 56 grama) soka od šipaka dnevno u periodu od godinu dana dovodi do smanjenja gornjeg krvnog pritiska za oko 21% i znatno pojačava tok krvi u srce.
Nar je poreklom iz regiona koji se proteže od Irana do severne Indije,[1] i gaji se od davnina u čitavom mediteranskom regionu. U špansku Ameriku je uveden krajem 16. veka, a u Kaliforniju su ga doneli španski naseljenici 1769. godine.[1]
Ovo voće je obično u sezoni na severnoj hemisferi od oktobra do februara,[2] a na južnoj hemisferi od marta do maja. Kao netaknuti sarkotest ili sok, nar se koristi u pečenju, kuvanju, mešavinama sokova, garnirima za obroke, smudijima i alkoholnim pićima, poput koktela i vina.
Danas se široko gaji širom regiona Bliskog istoka i Kavkaza, severne i tropske Afrike, Indijskog potkontinenta, Centralne Azije, suvljih delova jugoistočne Azije i delova Sredozemnog basena.[1] Takođe se gaji u delovima Arizone i dolini San Hoakin u Kaliforniji.[3] U 20. i 21. veku on je postao češće zastupljen u prodavnicama i na tržištima Evrope i zapadne hemisfere.[1][3]