Jirgen Habermas
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jirgen Habermas ( ; Diseldorf, 18. jun 1929) nemački je sociolog i filozof[1], pobornik kritičke teorije i pragmatizma. Studirao je sociologiju i filozofiju na Johan Volfgang Gete Univerzitetu Frankfurta na Majni tj. Institutu za društvena istraživanja. Možda bi se moglo reći da je najpoznatiji po svojoj teoriji komunikativne akcije i koncepta javne sfere koji je predstavljen u njoj. Na globalnom nivou konstantno se zapaža rasprostranjeno mišljenje da se Habermas prepoznaje kao jedan od vodećih svetskih intelektualaca.
Jirgen Habermas | |
---|---|
Puno ime | Jirgen Habermas |
Datum rođenja | 18. jun 1929. |
Mesto rođenja | Diseldorf, Nemačka |
Deca | Rebeka Habermas |
Epoha | Savremena filozofija |
Regija | Savremena nemačka filozofija |
Škola filozofije | Frankfurtska škola; Kritička teorija |
Interesovanja | Sociologija; Filozofija |
Potpis |
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Obzirom da je bio povezan sa Frankfurtskom školom, njegov rad i istraživanje je usmeren na osnove sociološke teorije i epistemiologije, analizu kapitalističkih društava u razvoju i demokratije, vladavinu prava u kritičkom socio-evolucionarnom konteksu, kao i analizu savremene a posebno nemačke politike. Habermasov teorijski sistem je posvećen istraživanju sposobnosti razuma, emancipaciji i racionalno-kritičkoj komunikaciji koja je potisnuta u modernim institucijama, kao i čovekovoj sposobnosti da promišljeno sledi svoje interese zasnovane na racionalnosti.
Habermas je poznat i po svom radu na konceptu modernosti, koji je napisao posebno u vezi sa raspravom o racionalizaciji, predstavljenoj od Maksa Vebera. Na njega je uticao američki pragmatizam, akciona teorija, pa čak i poststrukturalizam.
Habermas je otac Rebeke Habermas, istoričarke nemačke sociološke i kulturološke istorije i profesorke moderne istorije u Getingenu.
Inostrani član Srpske nauke i umetnosti od 15. decembra 1988.[1]