![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/39/Bronchiolar_epithelium_3_-_SEM.jpg/640px-Bronchiolar_epithelium_3_-_SEM.jpg&w=640&q=50)
Treplja
From Wikipedia, the free encyclopedia
Treplje (lat. cillium = trepavica) su organele koje imaju naći eukarioti. To su debele projekcije izbočine iz mnogo većih ćelijskih tijela.
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Treplje Cillia | |
---|---|
![]() | |
Detalji | |
Latinski | Cilium |
Sistem | Epitel |
Identifikatori | |
TH | H1.00.01.1.01014 |
FMA | 67181 |
Anatomska terminologija |
Postoje dvije vrste cilija: pokretne i nepokretne ili primarne, koji obično služe kao senzorna organela. U eukariota, pokretne treplje i bičevi (flagelumi) zajedno čine grupu organela koja je poznata kao undulipodija. Biolozi imaju različite ideje o evoluciji bičeva i kako su bičevi različito evoluirale. Eukariotske treplje su strukturno istovjetne kod protozoa i višećelijskih životinja. Razlike se ponekad javljaju u funkciji i/ili dužini.[1][2][3]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/39/Bronchiolar_epithelium_3_-_SEM.jpg/640px-Bronchiolar_epithelium_3_-_SEM.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cf/Bronchiolar_area_cilia_cross-sections_2.jpg/640px-Bronchiolar_area_cilia_cross-sections_2.jpg)
Treplje su tanke, cilindrične, četkaste evaginacije ćelijske membrane koje polaze sa ćelijske površine. Dužina im je oko 2-10 μm, dok je bič dug oko 100-200 μm. Pomoću njih se kreću jednoćelijski (trepljari među protozoama) i višećelijski organizmi, kao npr. mehkušci, prstenasti crvi itd.