Husein-kapetan Gradaščević
bosanskohercegovački vojskovođa Osmanlijskog Carstva / From Wikipedia, the free encyclopedia
Husein-kapetan Gradaščević (1802[1] – 1834), poznatiji kao Zmaj od Bosne, bio je vojskovođa u službi Osmanlijskog Carstva, a kasnije bosanski kapetan koji se borio za bosansku autonomiju u Osmanlijskom Carstvu. Rođen je u Gradačcu 1802. godine. Odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnim dijelovima Osmanlijskog Carstva. Nakon što je Dželaludin-paša otrovao njegovog brata Murat-kapetana 1821., Gradaščević se našao na čelu Gradačačke vojne kapetanije sa samo 18 godina života. Tokom svog kapetanstva, stekao je ugled u narodu zbog mudrog vladanja i tolerancije te postao jedna od poznatijih osoba u Bosni.
Husein-kapetan Gradaščević | |
---|---|
Rođenje | Husein Gradaščević (1802-08-31) 31. august 1802. |
Smrt | 17. august 1834(1834-08-17) (31 godina) Istanbul, Osmanlijsko Carstvo |
Nacionalnost | Bošnjak |
Zanimanje | kapetan |
Poznat(a) po | Borba za autonomiju Bosne u Osmanlijskom Carstvu |
Religija | Islam |
S Rusko-turskim ratom porasla je Gradaščevićeva važnost, tako da mu je bosanski guverner dao zadatak da mobilizira vojsku između Drine i Vrbasa. Do 1830. Gradaščević je postao glasnogovornik svih osmanskih kapetana u Bosni, te je ordinizirao odbranu u svjetlu moguće srpske invazije. Potaknuti reformama osmanskog sultana Mahmuda II, kojima su ukinuti janjičari i oslabile plemićke privilegije, te autonomiju i teritoriju dodijeljenu Kneževini Srbiji, veliki dio bosanskog plemstva se ujedinio i pobunio.
Godine 1831. izabran je za vođu pokreta za bosansku autonomiju, a preuzeo je i titulu vezira. Brzo je otjerao osmanlijskog vezira i ostale protivnike bosanske autonomije te tako postao de facto vladar Bosanskog pašaluka. Taj ustanak imao je za cilj ostvarivanje autonomije, a trajao je tri godine i uključivao je zahtjev za ukidanje osmanskih lojala uglavnom u Hercegovini. Među zapaženim dostignućima je i to da je Gradaščević 18. jula iste godine predvodio bosansku vojsku, koja je savladala osmanlijsku vojsku pod zapovjedništom velikog vezira u blizini Štimlja na Kosovu. Odlučuje ne nastaviti pohod i vraća se u Bosnu, gdje su ga njegovi vojnici proglasili novim vezirom 12. septembra. Međutim, nakon tri godine borbi ustanak nije uspio, dok su sve kapetanije ukinute do 1835.
Gradaščević je morao bježati u Habsburšku Monarhiju 31. maja. Odatle je on pregovarao sa sultanom da se vrati u Osmanlijsko Carstvo, koji njegovu želju odobrava, ali se nije mogao vratiti u Bosnu. Seli u Beograd, a zatim u Istanbul, gdje je umro od kolere 17. augusta, 1834 godine. Gradaščević je dobio počasnu titulu "Zmaj od Bosne", a i danas se smatra bošnjačkim narodnim junakom i jedan je od uglednijih ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine.