Mađarska
država u srednjoj Evropi / From Wikipedia, the free encyclopedia
Mađarska (mađarski: Magyarország) kontinentalna je država u srednjoj Evropi. Smještena je u Panonskoj niziji i graniči se sa Slovačkom na sjeveru, Rumunijom na istoku, Srbijom na jugu, Hrvatskom na jugozapadu, Slovenijom na zapadu, Austrijom na sjeverozapadu i Ukrajinom na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad države je Budimpešta. Mađarska je članica Evropske unije, NATO-a, OECD-a, Višegradske grupe i Šengenske zone. Službeni jezik je mađarski.
Mađarska Magyarország |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: Himnusz ("Isten, áldd meg a magyart...") ("Bože, blagoslovi Mađare") |
||||||
Položaj Mađarske
|
||||||
Glavni grad | Budimpešta |
|||||
Službeni jezik | mađarski | |||||
Državno uređenje | Unitarna, parlamentarna republika | |||||
• Predsjednik |
Tamás Sulyok | |||||
• Premijer |
Viktor Orbán | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | 31. oktobar, 1918. raspadom Austro-Ugarske 1989- Republika Mađarska | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
93.030 km2 (109) | |||||
0,74 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
9.772.756 (procjena 2019) (79) | |||||
• Gustoća |
109/km2 | |||||
BDP (PKM) | Procjena 2019. | |||||
• Ukupno |
$328,921 milijardi | |||||
$33.707 | ||||||
Gini (2018.) | 28,7 | |||||
HDI (2017) | ▲0,838 | |||||
Valuta | Forinta (HUF) | |||||
Vremenska zona | CET (UTC+1) - ljeti CEST (UTC+2) |
|||||
Pozivni broj | +36 | |||||
Internetska domena | .hu |
Nakon što su stoljećima područje Mađarske naseljavali Kelti, Rimljani, Huni, Slaveni, Gepidi i Avari, Mađarska država je osnovana krajem 9. stoljeća od strane mađarskog kneza Arpada nakon mađarskog osvajanja Karpatske nizije. Njegov praunuk Stjepan I se 1000. krunisao za cara uspostavljajući Mađarsku kao hrišćansko kraljevstvo. Do 12. stoljeća Mađarska je postala moćno carstvo koje je dostiglo svoje zlatno doba u 15. stoljeću. Nakon Mohačke bitke 1526, Mađarska dolazi pod vlast Osmanlijskog carstva. Godine 1699. Mađarska dolazi pod vlast Habsburške monarhije, a 1867. postaje dio Austro-Ugarske.
Današnje granice Mađarske su utvrđene Trianonskim sporazumom nakon Prvog svjetskog rata, čime je izgubila 71 % svoje teritorije, 58 % stanovništva i 32 % Mađara. Tokom Drugog svjetskog rata, Mađarska se pridružila silama Osovine pretrpjevši značajna oštećenja i gubitke. Nakon Drugog svjetskog rata, Mađarska je došla pod uticaj Sovjetskog saveza, što je dovelo do uspostavljanja četiri decenije duge komunističke diktature (1947. - 1989.). Mađarska je stekla međunarodnu pažnju tokom revolucije 1956. i tokom otvaranja svojih granica sa Austrijom 1989. ubrzavajući kolaps Istočnog bloka. 23. oktobra 1989. Mađarska je postala demokratska parlamentarna republika.
Danas Mađarska ima visoke ekonomske prihode s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja. Također je popularna turistička destinacija koja privlači 10.675.000 turista godišnje (2013). Dom je najvećeg sistema termalnih izvora, drugog najvećeg termalnog jezera na svijetu (jezero Hevíz), najvećeg jezera u centralnoj Evropi (jezero Balaton) i najvećeg pašnjaka u Evropi (Nacionalni park Hortobagy).