Republika je vrsta vladavine države gdje vođa države nije monarh.[1][2][3] Riječ potiče od latinskog izraza "res publica", ili "opće dobro" ili u nekim slučajevima znači "republika", i sugerira da je vlasnik i vođa države sam narod. Pojam demokratije, međutim, nije implicitno povezan za republiku. Republikanski oblik vlasti može sadržavati ograničenu demokratiju, gdje takve moći pripadaju samo jednom djelu naroda. U nekim slučajevima, republika može biti diktatorska ili totalitarna država. Pojam također može uključivati predstavničke demokratije.
| Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Više informacija Oblici vladavine ...
|
Oblici vladavine |
Republički oblik vladavine: |
Polupredsjednički sistem s izvršnim predsjednikom i odvojenim šefom vlade koji vodi ostatak izvršne vlasti a kojeg imenuje predsjednik i odgovoran je zakonodavnoj vlasti Parlamentarna republika sa predsjednikom čija je uloga ceremonijalna dok izvršnu vlast predstavlja premijer čija uloga zavisi od povjerenja zakonodavne vlasti
Republika sa predsjednikom koji ima izvršnu vlast,a kojeg bira zakonodavno tijelo |
Države u kojima su obustavljene ustavne odredbe vlade (npr. vojnom diktaturom)
Države s jednopartijskim sistemom
Države gdje se oblik vladavine ne uklapa ni u jedan gore navedeni sistem (npr. Prelazne vlade, nejasne političke situacije ili ne postojanje vlade) |
|
Zatvori
Vladar dolazi na funkciju izborom od strane građana ili parlamenta. Monteskje razlikuje demokratsku republiku (suverenost pripada čitavom narodu) i aristokratsku republiku (suverenost ima dio naroda).
U 2017. godini, 159 od 206 suverenih država koriste naziv "republika" kao dio svog službenog naziva iako nisu sve republike u smislu načina izbora vladajuće garniture a niti se termin republika koristi kod svih država koje su u stvari republike po obliku vladavine.