Pljuvačka
From Wikipedia, the free encyclopedia
Pljuvačka ili slina je vodena supstanca u ustima životinja, koju luče pljuvačne žlijzde. Sadrži 99,5% vode, dok se ostalih 0,5% sastoji od elektrolita, sluzi, glikoproteina, enzima , antibakterijskih supstanci i bakterijska jedinjenja kao što su sekretorni IgA i lizozim. Enzimi su u pljuvački bitni za početak procesa varenja škroba i masti. Također imaju ulogu i u sitnenju čestica hrane unutar usne šupljine, štite zube od bakterijskog propadanja. Osim toga, pljuvačka ima funkciju lubrikanta (podmazivača), vlaženja hrane i pomaže pokretanje gutanja, a štiti površinu sluznice usne šupljine od isušivanja. Različite vrste imaju pljuvačku posebne namjene čija funkcija prevazilazi varenje. Neki životinje koriste gumastu pljuvačke za izgradnju gnijezda. Gnijezda ptica roda Aerodramus su, u nekim kulturama, cijenjena za spravljanje delikatesne supe. Kobre i ostale zmije, kao i neke druge otrovnice, love plijen otrovnom pljuvačkom, ubrizganom iz očnjaka. Neki člankonožaca, kao što su pauci i gusjenice, pljuvačne žlijezde prave niti različitih funkcija.[1][2][3][4]