Safvet-beg Bašagić
Bošnjački pisac / From Wikipedia, the free encyclopedia
Safvet-beg Bašagić (pisao pod pseudonimom Mirza Safvet) bio je jedna od ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat je kao pjesnik, prevodilac, historičar i političar. Godine 1900. publicirao je Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850,[1] koja je sve do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana Muhameda Hadžijahića bila standard proučavanja historije Bošnjaka. Godine 1894. odaziva se pozivu da učestvuje polaganju kamena temeljca Starčevićevom domu.[2][3] Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Bratislavske Univerzitetske biblioteke je dio UNESCO-ovog programa Memory of the World Programme.[4] Dio ove kolekcije je dostupan on-line posredstvom Svjetske digitalne biblioteke.
Safvet-beg Bašagić | |
---|---|
Puno ime | Safvet-beg Bašagić |
Rođenje | (1870-05-06) 6. maj 1870. Nevesinje |
Smrt | 9. april 1934(1934-04-09) (63 godine) Sarajevo |
Nacionalnost | Bošnjak |
Obrazovanje | Prva gimnazija (Sarajevo) Univerzitet u Beču |