Čapljina

Čapljina je grad i naseljeno mjesto u jugozapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, sa oko 5.700 stanovnika u naseljenom mjestu, odnosno oko 26.000 stanovnika u gradu.

Čapljina
Grad
Grad Čapljina
Zastava Grb
Grad Čapljina u Bosni i Hercegovini
Čapljina Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Hercegovačko-neretvanski
Vlada
• Gradonačelnik	Iva Raguž[1] (HDZ BiH)
Površina
• Grad	253,74 km2
• Naseljeno mjesto	4,61 km2
Stanovništvo (2013)
• Grad	26.157
• Grad (gustoća)	103,09 /km2
• Naseljeno mjesto	5.774
• Naseljeno mjesto (gustoća)	1.252,49 /km2
Demonim(i)	Čapljinac
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	88 300
Pozivni broj	(+387) 36
Matični broj	110442[2]
Matični broj grada	10243
Veb-sajt	capljina.ba

Geografija

Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug. Na području Čapljine Neretva prima svoje pritoke: Trebižat, Bregavu i Krupu.

Historija

Prvi autohtoni stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negde u 3 vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca.

Nakon rušenja ilirskog kraljevstva, Rimljani grade nekoliko svojih naselja (Dretelj, kod Počitelja i u Žitomislićima), a sama Čapljina postaje centar trgovine i saobraćaja. Tu je i nekoliko latifundija sa vilama (Mogorjelo, Višići), koje snabdjevaju Naronu i dijelove provincije Dalmacije poljoprivrednim proizvodima.

I Slaveni se kasnije ovdje naseljavaju (Višići). U ranom srednjem vijeku područje drže Mlečani, zatim je u sastavu bosanske države, do pada pod osmanlijsku vlast.

Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svoj jezik.

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Čapljine i Spisak naseljenih mjesta u gradu Čapljini

Nacionalni sastav stanovništva – grad Čapljina

Sastav stanovništva – grad Čapljina
	2013.[3]	1991.[4]	1981.[5]	1971.[6]	1961.[7]
Osoba	26 157 (100,0%)	27 882 (100,0%)	26 032 (100,0%)	28 240 (100,0%)	25 543 (100,0%)
Hrvati	20 538 (78,52%)	14 969 (53,69%)	13 931 (53,51%)	16 884 (59,79%)	15 444 (60,46%)
Bošnjaci	4 541 (17,36%)	7 672 (27,52%)1	6 830 (26,24%)1	6 999 (24,78%)1	5 630 (22,04%)1
Srbi	714 (2,730%)	3 753 (13,46%)	3 467 (13,32%)	3 896 (13,80%)	4 076 (15,96%)
Nisu se izjasnili	124 (0,474%)	–	–	–	–
Ostali	74 (0,283%)	441 (1,582%)	82 (0,315%)	97 (0,343%)	36 (0,141%)
Muslimani	65 (0,248%)	–	–	–	–
Albanci	25 (0,096%)	–	42 (0,161%)	25 (0,089%)	24 (0,094%)
Romi	20 (0,076%)	–	–	4 (0,014%)	–
Nepoznato	18 (0,069%)	–	–	–	–
Makedonci	8 (0,031%)	–	23 (0,088%)	16 (0,057%)	14 (0,055%)
Slovenci	7 (0,027%)	–	12 (0,046%)	18 (0,064%)	31 (0,121%)
Bosanci i Hercegovci	6 (0,023%)	–	–	–	–
Jugoslaveni	5 (0,019%)	1 047 (3,755%)	1 591 (6,112%)	206 (0,729%)	189 (0,740%)
Crnogorci	5 (0,019%)	–	49 (0,188%)	79 (0,280%)	88 (0,345%)
Bosanci	5 (0,019%)	–	–	–	–
Pravoslavci	2 (0,008%)	–	–	–	–
Mađari	–	–	5 (0,019%)	16 (0,057%)	11 (0,043%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Čapljina

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Čapljina
	2013.[3]	1991.[4]	1981.[5]	1971.[6]	1961.
Osoba	5 774 (100,0%)	7 461 (100,0%)	6 191 (100,0%)	4 647 (100,0%)	3 275 (100,0%)
Hrvati	4 724 (81,82%)	3 067 (41,11%)	2 542 (41,06%)	1 854 (39,90%)	1 262 (38,53%)
Bošnjaci	687 (11,90%)	2 191 (29,37%)1	1 661 (26,83%)1	1 605 (34,54%)1	830 (25,34%)1
Srbi	176 (3,048%)	1 267 (16,98%)	896 (14,47%)	945 (20,34%)	990 (30,23%)
Nisu se izjasnili	70 (1,212%)	–	–	–	–
Ostali	42 (0,727%)	229 (3,069%)	43 (0,695%)	26 (0,560%)	11 (0,336%)
Muslimani	23 (0,398%)	–	–	–	–
Albanci	17 (0,294%)	–	35 (0,565%)	20 (0,430%)	4 (0,122%)
Romi	9 (0,156%)	–	–	–	–
Slovenci	7 (0,121%)	–	9 (0,145%)	11 (0,237%)	26 (0,794%)
Makedonci	5 (0,087%)	–	16 (0,258%)	11 (0,237%)	9 (0,275%)
Crnogorci	4 (0,069%)	–	31 (0,501%)	36 (0,775%)	45 (1,374%)
Bosanci i Hercegovci	3 (0,052%)	–	–	–	–
Nepoznato	3 (0,052%)	–	–	–	–
Bosanci	2 (0,035%)	–	–	–	–
Jugoslaveni	1 (0,017%)	707 (9,476%)	955 (15,43%)	125 (2,690%)	93 (2,840%)
Pravoslavci	1 (0,017%)	–	–	–	–
Mađari	–	–	3 (0,048%)	14 (0,301%)	5 (0,153%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Glavni članak: Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Čapljini

Sport

U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci. NK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i škola nogometa. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.

Poznate ličnosti

• Slobodan Praljak
• Jurinko Rajič
• Jasmin Repeša