Alanin

Alanin (al[dehid] + -anin), 2-aminopropionska kiselina – skraćenice Ala i A – je neesencijalna aminokiselina sa. Njekovu ugradnju u proteinski lanac kodiraju tripleti GCU i GCC.^[1][2][3]

Alanin
Općenito
Hemijski spoj	Alanin
Druga imena	2-Aminopropanska kiselina
Molekularna formula	C=3H=7N=1O=2
CAS registarski broj	206-126-4
Kratki opis	Bijeli prah
Osobine1
Molarna masa	60,07 g/mol
Agregatno stanje	čvrsto
Gustoća	1.424 g/cm3
Tačka topljenja	258 °C (sublimira)
Rastvorljivost	Rastvorljiv
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Strukturna formula L-alanina

Prostorna struktura L-alanina

Dva izomera alanina: D-alanin i L-alanin

Alanin se javlja u vidu dva enantiomera:

• α-alanin – hemijska formula: CH₃CH(NH₂)COOH jedna je od najčeščih aminokiselina koja gradi molkekule proteina. Uključen je u metabolizam šećera i organskih kiselina, a jedan je od glavnih sastojaka svilenog vlakna. U slobodnom obliku se javlja u krvnoj plazmi;
• β-alanin – NH₂CH₂CH₂COOH – se javlja kod bakterija u ćelijskom zidu i nekim peptidnim antibioticima. Nije proteogen, ali ulazi u sastav koenzima A i prirodnih peptida. U nevezanom obliku se nalazi u mozgu.

Biosinteza

U procesu biosinteze obično nastaje redukcijskom aminacijom piruvata. Transaminacija je reverzibilna reakcija pa se alanin vrlo lahko stvara od piruvata; zato sudjeluje u metaboličkim putevima glikolize, glukoneogeneze i ciklusa limunske kiseline.

Također pogledajte

• Aminokiselina