Alberto Moravia

Alberto Moravia (Rim, 28. novembar 1907. - Rim, 26. septembar 1990.), italijanski književnik, porijeklom Jevrej iz Moravske.

Alberto Moravia
Moravia fotografisan od Paolo Monti 1982.
Rođen(a) kao	Alberto Pincherle
Rođenje	(1907-11-28) 28. novembar 1907. Rim, Italija
Smrt	26. septembar 1990(1990-09-26) (82 godine) Rim, Italija
Zanimanje	Romanopisac, novinar, dramaturg, esejista, filmski kritičar
Nacionalnost	Italijan

Ugled jednog od najboljih i najčitanijih predstavnika savremene italijanske proze, Moravia je stekao već prvim romanom "Ravnodušni ljudi" iz 1929. u kojem je dao analizu moralnog raspadanja višeg građanskog sloja.

Nakon rata Moravia je velik uspjeh postigao romanom "Rimljanka" iz 1947, o mladoj djevojci iz naroda, koja poslije prvih ljubavnih iskustava, potaknuta bijedom i nezdravom društvenom sredinom, postaje bludnica, stiče mučna životna iskustva i na kraju se miri sa životom u očekivanju djeteta kojem je otac zločinac. Tipičan predstavnik Moravijinog književnog svijeta je i konformist iz istoimenog romana, ništavan mladić s perverznim i zločinačkim sklonostima u službi totalitarnog režima.

I ostala Moravijina djela, naprimjer romani "Prezir", "Dosada", kao i pripovijetke "Rimske priče", doživjela su velik uspjeh u svijetu. O savremenim društvenim i moralnim problemima Moravia je pisao i kao publicista i urednik časopisa.

Moravia je jednom rekao da su najvažnije činjenice njegovog života bile njegova bolest, tuberkulozna infekcija kostiju koja ga je pet godina prikovala za krevet i fašizam, jer su ga oboje uzrokovali da pati i čini stvari koje inače ne bi uradio. "Naš karakter formira ono na šta smo primorani da radimo, a ne ono što radimo svojom slobodnom voljom."^[1] Moravija je bio ateista.^[2] Njegovo pisanje je bilo obilježeno činjeničnim, hladnim, preciznim stilom, često oslikavajući neraspoloženje buržoazije. Bio je ukorijenjen u tradiciji narativa iz devetnaestog vijeka, potpomognut visokom društvenom i kulturnom svijesti.^[3] Moravia je smatrao da pisci moraju, ako žele da predstavljaju stvarnost, "zauzeti moralnu poziciju, jasno osmišljen politički, društveni i filozofski stav", ali i da, na kraju krajeva, "pisac opstaje uprkos svojim uverenjima".^[4] Između 1959. i 1962. Moravia je bio predsjednik PEN International-a, svjetskog udruženja pisaca.

Djela

Alberto Moravia sa Ginom Lollobrigidom

Pišući o suvremenim društvenim i moralnim problemina doživio je uspjeh i romanom “Preziri”, “Dosada”, kao i pripovjetkama "Rimske priče". Iz tih razloga Alberto Moravia je poznat među širokoj čitalačkoj publici, pa se s pravom može govoriti o njegovoj popularnosti. On je jedan od najistaknutijih pisaca, analitičar i snažan posmatrač gradskog života i njegovih negativnih osobina; nagonskog egoizma i amoralnosti, spolne izopačenosti i neodlučnosti pred životnim činjenicama.

Ostala djela:

• Ravnodušni ljudi (Gli indifferenti, 1929)
• Maskarada (La mascherata, 1941)
• Agostino (Agostino, 1944)
• Bračna ljubav (L'amore coniugale, 1947)
• Konformist (Il conformista, 1947)
• Čočara (La ciociara, 1957)
• Nove rimske priče (Nuovi racconti romani, 1959)
• Automat (L'automa, 1962)
• Pažnja (L'attenzione, 1965)
• Raj (Il paradiso, 1970)
• Ja i on (Io e lui, 1971)
• Noso Rog (Storie della preistoria, 1982)