Anschluss

Anschluss, (bos. "anšlus", njemačka riječ koja znači pripojenje ili ujedinjenje), označava historijski događaj aneksije Austrije od strane nacističke Njemačke 13. marta 1938.^[1]

Austrijski građani okupljaju se na Heldenplatzu kako bi čuli Hitlerovu deklaraciju o aneksiji.

Anschluss ili ujedinjenje sa Njemačkom je bilo priželjkivano u Austriji krajem dvadesetih i početkom tridesetih godina 20. vijeka, prvenstveno u socijaldemokratskoj partiji, ali je taj interes naglo opao dolaskom Adolfa Hitlera na vlast u Njemačkoj. Sa druge strane su bili austrijski nacisti koji su od tada počeli strasno zagovarati to ujedinjenje.

Teritorija Njemačkog Rajha i Austrije prije Anschlussa

Austrijski nacisti su u dosluhu sa njemačkim nacistima pokušali da 25. jula 1934. izvrše puč, osnuju nacističku vladu, proglase Anschluss i tom prilikom su ubili austrijskog kancelara Dolfusa. Prevrat nije uspio jer je intervenisala vojska, a Italija je kocentrisala vojne trupe na Brenneru (Brener). U vrijeme italijansko-etiopijskog rata je došlo do zbližavanja Italije i Njemačke, koje je pomoglo Italiji da izdrži sankcije nametnute zbog napada na Etiopiju. Nakon toga Musolini je promijenio svoj stav prema Anschlussu. Tako, uz njegovu saglasnost, Austrija 11. jula 1936. zaključuje ugovor sa Njemačkom kojim se obavezuje da će u svojoj politici voditi računa da je Austrija država njemačkog naroda.

Seyss-Inquart i Hitler s Himmlerom i Heydrichom s desne strane u Beču, mart 1938.

Nakon neuspjelog pokušaja pregovora sa Hitlerom, austrijski kancelar Kurt von Schuschnigg je morao popustiti i dati veću vlast nacistima. Nedugo poslije toga morao je dati ostavku, što je prouzrokovalo krizu u zemlji jer je predsjednik Austrije Wilhelm Miklas odbio proglasiti nacistu Arthura Seyss-Inquarta za novog kancelara. Hitler i Hermann Göring su austrijskim nacistima obećali vojnu pomoć u slučaju da bude potrebna, a do nje je i došlo 12. marta 1938. godine, dan kada su njemačke trupe umarširale u Austriju. Otpora nije bilo jer je Schuschnigg u svom poznatom radio govoru rekao da ne želi "prolijevati njemačku krv". Dan nakon toga, održan je referendum na kome je 99,7% glasača glasalo pozitivno za ahschluss.

Oduševljena masa pozdravlja naciste u Beču.

Mnogi historičari i naučnici su potencirali pitanje koliko je demokratski bio referendum koji je raspisao i kontrolisao diktator i zločinac Adolf Hitler.

Zapadne sile nisu reagovale niti odgovorile na ovakav razvoj situacije iako se Versajskim ugovorom izričito zabranilo ujedinjenje Austrije i Njemačke.