Bilino polje

Bilino Polje je područje koje pripada današnjoj Zenici (mjesto današnjeg stadiona Bilino Polje).

Za članak o istoimenom stadionu u Zenici, pogledajte Stadion Bilino polje.

Bilinpoljska izjava

To je moguće mjesto na kojem je nastala Bilinopoljska izjava. Lokalitet održavanja zbora Bosanaca i predstavnika Katoličke crkve 1203, pored Bilinog Polja u Zenici.

Bolino Poili

Latinski izvornik bilježi da se 8. aprila 1203. tik do rijeke Bosne, zbio događaj u mjestu koje se zove Bolino Poili.^[1] Na izvorniku nije zabilježeno polje nego poili odnosno poilo.^[2] Po tome, zbor se desio “kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne”. Mjesto zvano Bosna se spominje u više srednjovjekovnih izvora.^[3] Sintagma apud Bosnam iz izvornika se odnosi na grad Bosnu, koji se nalazio uz rijeku Bosnu, postoji 17 srednjovjekovnih vrela u kojima se grad Bosna spominje.^[4] Jedan od najboljih poznavatelja topografije srednjovjekovne Bosne i Huma Pavao Anđelić Bosnu je definirao naseljem tipa teritorijalne općine. Sličnog je mišljenja bio i Vego, prema kojem je naselje Bosna obuhvaćalo današnje Visoko, Moštre, Biskupiće i Mile.^[5]

Kao što je poznato, bosanski ban kao i crkveni prvaci u to su vrijeme bili na području Visokog.^[6] U to vrijeme na zeničkom području nije bilo značajnog naselja.^[7] Normalno je da se ovako važna i svečana zborovanja održavaju u sjedištima vladara i crkvenih institucija, a to je u ovom slučaju Visočko polje: u Moštrima su poznate hiže starješina bosanske crkve, kao i vladarski dvor, a u blizini je i selo Biskupići. Ime Bosna, pod kojim se razumijeva uža okolina današnjeg Visokog, i kasnije se javlja kao mjesto javnih zborovanja i mjesto izdavanja svečanih isprava.^[5]

Također pogledajte

• Bilinopoljska izjava
• Kulin Ban
• Crkva bosanska

Literatura

• Škegro, Ante (2005), FENOMEN “KRSTJANI” U SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI I HUMU (jezik: bosanski i hrvatski), Institut za istoriju u Sarajevu; Hrvatski institut za povijest, Zagreb
• Runje, Petar (2001), Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši, “Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb,CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
• Brković, Milko (2002), Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet., “Crkva na kamenu”, Mostar