Blender (softver)
Besplatni softver za računarsku grafiku 3D otvorenog koda From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Blender je besplatan 3D grafički softver otvorenog koda koji se koristi za animirane filmove, vizualne efekte, umjetnost, 3D printanje, interaktivne 3D aplikacije i videoigre. Blenderove mogućnosti su 3D modeliranje, UV mapiranje, teksturiranje, raster grafika, skeletna animacija, simulacija fluida i dima, simulacija čestica, simulacija mehkog tijela, skulptura, animacija, rendering, pokretna grafika, video editing i kompozicija.
Remove ads
Historija
Holandski animacijski studio NeoGeo počeo je razvijati Blender kao vlastitu aplikaciju a bazirao ju je na timestampu za prve izvorne datoteke, a 2. januar 1994. se smatra za Blenderov rođendan.[5] Verzija 1.00 je izdata u januaru 1995,[6] koju je autorizirao suvlasnik kompanije i programer Ton Roosendaal. Naziv Blender inspirisan je pjesmom od Yello, sa albuma Baby koju je NeoGeo koristio u svom demou.[7][8] Neki od izbora dizajna i iskustva za Blender uzeti su iz ranijeg softvera zvanog Traces, koji je Ton Roosendaal razvijao za NeoGeo na platformi Commodore Amiga tokom perioda 1987–1991.[9]
Prvog januara 1998, Blender je izdat javno na internetu kao SGI freeware.[1] NeoGeo je kasnije zatvoren a klijentske ugovore je preuzela druga kompanija. Nakon zatvaranja NeoGeo, Ton Roosendaal je osnovao Not a Number Technologies (NaN) u junu 1998. da nastavi razvijati Blender, sprva ga distribuirajući kao shareware dok NaN nije bankrotirao 2002. godine. Ovo je također značilo, u to vrijeme, prestanak razvoja Blendera.[10]
U maju 2002, Roosendaal je počeo neprofitnu Blender Foundation, sa primarnim ciljem pronalaska načina nastavka razvoja i promoviranja Blendera kao društveno-zasnovanog open-soure projekta. Na 18. juli 2002, Roosendaal je počeo kampanju "Free Blender", crowdfunding prethodnik.[11][12] Kampanja je ciljala na otvoreni kod Blendera za jednokratno plaćanje od €100.000 (US$100.670 u to vrijeme) koje se uzima od zajednice.[13] Na 7. septembar 2002, objavljeno je da imaju dovoljno sredstava i da će izdati Blenderov izvorni kod. Danas, Blender je besplatan i softver otvorenog koda koji uveliko razvija zajednica, zajedno sa dva radnika s punim radnim vremenom i dva radnika sa parcijalnim radnim vremenom koje upošljava Blender Institute.[14]
Blender Foundation je sprva rezervisala pravo na korištenje dualne licence, tako da, u dodatku sa GPLv2, Blender bi bio dostupan također pod Blender licencom koja nije zahtijevala otkrivanje izvornog koda ali je zahtijevala plaćanje Blender Foundationu. Ipak, nikad nisu praktikovali ovu opciju i suspendovali su je skroz 2005. godine[15] Blender je potpuno dostupan pod "GNU GPLv2 ili bilo kojom kasnijom" i nije ažuriran na GPLv3, jer "nikakvi evidentni benefiti" nisu primijećeni.[16]
U januaru 2019, Blender je napunio 25 godina.[1]
Suzanne
Početkom 2002. bilo je jasno da NaN neće preživjeti i da će zatvoriti vrata u martu. Bez obzira na to, izdali su još jedno izdanje, 2.25. Kao neki vid easter egga, zadnji lični potpis, umjetnici i programeri su odlučili dodati 3D model glave čimpanze. Kreirao ju je Willem-Paul van Overbruggen (SLiD3), koji ju je nazvao Suzanne prema orangutanu iz filma Kevina Smitha Jay and Silent Bob Strike Back.
Suzanne je Blenderova alternativa za česti testni model poput Utah Teapota i Stanford Bunnyja. Nisko-poligonski model sa samo 500 lica, Suzanne se često koristi kao brz i jednostavan način za testiranje materijala, animacije, teksture i svjetlosne postavke. Suzanne je još i danas u Blenderu. Najveći Blender događaj dodjeljuje nagradu Suzanne Award.
Historija izdanja
The following table lists notable developments during Blender's release history.
Remove ads
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads