Bolivija

Republika Bolivija je kopnena država u Južnoj Americi.^[1][2][3] Graniči sa Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem na jugoistoku, Argentinom na jugu, Čileom na jugozapadu i Peruom na sjeverozapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda i obuhvata oko jedne trećine površine zemlje, a istočni nizijski dio pripada amazonskom slivu pokrivenom prašumama.

Republika Bolivija Estado Plurinacional de Bolivia (es) Buliwya Mamallaqta (qu) Wuliwya Suyu (ay) Tetã Volívia (gn)
Zastava Grb
Himna: "Bolivianos, el Hado Propicio"
Položaj Bolivije na karti Položaj Bolivije
Glavni grad		Sucre (po Ustavu) La Paz (sjedište vlade)
Službeni jezik		španski, Quechua, Aymara
Državno uređenje
• Predsjednik		Luis Arce
Zakonodavstvo
Nezavisnost		6. august 1825
Površina
• Ukupno		1.098.581 km2 (28.)
• Vode (%)		1,29
Stanovništvo
• Ukupno		9.119.152 (84.)
• Gustoća		8,4/km2
Valuta		Bolivijski boliviano
Vremenska zona		UTC -4
Pozivni broj		+591
Internetska domena		.bo

Uyuni

Najveća je i pri tome jedna od dvije kopnene države (druga je Paragvaj) koje leže izvan Afroevroazije. Prostire se na površini od 1.098.581 km² a prema procjeni iz 2015. godine, broji nešto više od 11 miliona stanovnika. Rjeđe je naseljena država sa gustinom od oko 10 stanovnika/km².

Rasna i socijalna segregacija, nastala još za vrijeme španske kolonizacije ovog prostora, se u velikoj mjeri zadržala i danas. Španski jezik je službeni jezik i prema tome i dominantni jezik u upotrebi iako se u Boliviji koristi još 36 jezika urođenika, od kojih su najčešće u upotrebi jezici Guarani, Aymara i Quechua.

Moderna Bolivija je ustavna, demokratska republika, administrativno podjeljena na 9 departmana. U geografskom smislu je raznolika, od visokih vrhova Anda na zapadu do istočne nizije unutar Amazonskog bazena. Država je u razvoja sa srednjom vrijednošću indeksa ljudskog razvoja. Glavne privredne aktivnosti uključuju poljoprivredu, šumarstvo, ribolov, rudarstvo, drvnu i tekstilnu industriju.

Historija

Bolivija je u 7. vijeku bila središte indijanske civilizacije Ajmara, pa potom Inka. U 16. vijeku dolaze Španci. 19. vijek obilježile su borbe za nezavisnost i ratovi s Čileom, pa potom Paragvajom. Nakon niza vojnih režima uspostavljena je 1982. godine građanska vlast.

Vlada

Vlada Luisa Arcea: 2020 – danas

Luis Arce je 8. novembra 2020. položio zakletvu kao predsjednik Bolivije zajedno sa svojim potpredsjednikom Davidom Choquehuancom.^[4] U februaru 2021. vlada Arcea vratila je MMF-u iznos od oko 351 milion dolara. To se sastojalo od zajma od 327 miliona dolara koji je privremena vlada podigla u aprilu 2020. i kamate od oko 24 miliona dolara. Vlada je saopštila da je vratila zajam kako bi zaštitila ekonomski suverenitet Bolivije i zato što su uslovi vezani za zajam bili neprihvatljivi.^[5]

Prema Bolivijskom institutu za vanjsku trgovinu, Bolivija je imala najnižu akumuliranu inflaciju u Latinskoj Americi do oktobra 2021.^[6][7][8]

Političke podjele

Bolivija je podjeljena je na 9 departmana.

Geografija

Bolivija se nalazi u Južnoj Americi. Nalazi se u njenom zapadnom dijelu, ali bez izlaza na okean. Glavni grad je Sucre, a površina države je 1.098.581 km², a ima oko 8 miliona stanovnika. Na zapadnom dijelu su planine Andi. Najveći vrh je Illimani (6 885 mnv) dok je drugi najveći vrh Illampu (6 555 mnv). Također se u Boliviji nalazi jezero na najvećoj nadorskoj visini. To je jezero Titikaka na 3 810 mnv. Klima je različita. U nizijama je tropska i suptropska dak na planinama umjerena, te hladna.

Privreda

Slabo razijena zemlja. Najviše je razvijena poljoprivreda i rudarstvo. Do skoro je Bolivija bila feudalna zemlja mada se ono iskorijenilo. Najviše se poljoprivrednih proizvoda uzgaja na planinama gdje vlada umjerena klima.

Rude: prirodni gas, nafta, kalaj, cink, olovo, zlato, volfram, srebro, sumpor, antimon, bakar, azbest, kalaj.. . Glavni poljoprivredni proizvodi: kakao, kafa, agrumi, banane, voće, pamuk, kaučuk, pšenica, krompir, riža...

Industrija: Rafinerija nafte (put vodi od Arika Čile do Santa Krus de la Sijera), te do samog juga zemlja i gasovod od Buenos Airesa do istog grada, proizvodnja obojenih metala, kožna, tekstilna...

Stanovništvo

Kultura

Također pogledajte