Colorado (rijeka)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Rijeka Colorado je jedna od glavnih rijeka u jugozapadnom dijelu SAD-a i sjevernom Meksiku. Pogranična je rijeka ukupne dužine od 2.334 km i odvodi vode sa ekspanzivnog, sušnog područja koje obuhvata teritoriju nekoliko američkih i meksičkih saveznih država. Izvire ispod Stjenovitih planina, na nadmorskoj visini od 3.104 metara. Rijeka protiče uglavnom u pravcu jugozapada, kroz Colorado plato i Veliki kanjon, prije nego stigne do jezera Mead na granici Arizone i Nevade, gdje skreće južno prema međunarodnoj granici SAD-a i Meksika. Nakon ulaska na teritoriju Meksika, rijeka teče kroz, uglavnom suhu deltu, pri samom vrhu Kalifornijskog zaliva, između meksičkih saveznih država Donja Kalifornija i Sonora.
Poznata po svojim dramatičnim kanjonima, brzopletnim brzacima i jedanaest američkih nacionalnih parkova kroz koje protiče, sistem rijeke Colorado je vitalni izvor vode za oko 40 miliona ljudi u jugozapadnom dijelu Sjeverne Amerike. Rijeka i njene pritoke su kontrolisane obimnim sistemom brana, akumulacija i akvadukta koji tokom dužeg dijela godine preusmerava skoro cjelokupnu količinu vode za poljoprivredno navodnjavanje i vodosnabdjevanje. S obzirom na dužinu toka i strm teren kroz koji protiče, rijeka Colorado se koristi za proizvodnju energije, a njene glavne brane regulišu u velikoj mjeri potrebe za maksimalnom količinom električne energije ovog dijela SAD-a. Intenzivna potrošnja vode uzrokovala je da rijeka presuši u dužini od oko 160 km, pri čemu od 1960-ih rijetko da dostigne more.
Remove ads
Historija
Počevši od malih grupa nomadskih lovaca i sakupljača, Indijanci su naselili sliv rijeke Colorado prije najmanje 8.000 godina. Tokom perioda od prije 1.000 do 2.000 godina, područja oko rijeke i njenih pritoka naseljavale su neke od najvećih poljoprivrednih civilizacija, neki od najsofisticiranijih urođeničkih naroda u Severnoj Americi, koji su na kraju nestali s ovih prostora usljed nepovoljne kombinacije velike suše i lošeg načina obrađivanja poljoprivrednog zemljišta. Većina urođeničkih naroda koji danas naseljavaju ovaj bazen, naselili su regiju počevši od prije oko 1.000 godina. Evropljani su prvi put došli na ove prostore u 16. vijeku, kada su istraživači iz Španije počeli da mapiraju i potražuju područje, koje je kasnije postalo dio Meksika nakon njegove nezavisnosti iz 1821. godine. Rani kontakt između Evropljana i Indijanaca uglavnom je bio ograničen na trgovinu krznom uz glavne tokove i sporadične trgovinske interakcije duž donjeg toka rijeke.
Remove ads
Glavne pritoke

Remove ads
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads