FAO

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (poznatija pod engleskim imenom Food and Agriculture Organization, odnosno skraćenicom FAO) je specijalizirana organizacija Ujedinjenih nacija koja predvodi međunarodne napore za borbu protiv gladi i poboljšanje prehrane i sigurnosti hrane.

Organizacija za hranu i poljoprivredu
Food and Agriculture Organization
Skraćenica	FAO
Datum osnivanja	16. oktobar 1945; prije 80 godina (1945-10-16)
Glavno sjedište	Rim, Italija
Generalni direktor	Qu Dongyu
Br. zaposlenih	3202 (2022)[1]
Veb-sajt	fao.org

Simbol organizacije za hranu i poljoprivredu

FAO je osnovan 16. oktobra 1945. u Québeku u Kanadi.^[2] Dan osnivanja FAO-a (16. oktobar) se danas obilježava kao "Svjetski dan hrane". Sjedište je 1951. premješteno u Rim u Italiji, gdje se i danas nalazi. FAO trenutno ima 195 članica (194 država i Evropsku uniju kao posebnu članicu). Bosna i Hercegovina je članica FAO-a od 8. novembra 1993. Moto FAO-a glasi: „Pomoći da se stvori svijet bez gladi“.

FAO održava regionalne i terenske urede širom svijeta, djelujući u preko 130 zemalja.^[3] Pomaže vladama i razvojnim agencijama da koordinišu aktivnosti na poboljšanju i razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva te kopnenih i vodnih resursa. Također provodi istraživanja, pruža tehničku pomoć projektima, vodi obrazovne i programe obuke i prikuplja podatke o poljoprivrednoj proizvodnji, proizvodnji i razvoju. ^[3]

Zadaća FAO-a je povećanje proizvodnje i pravednija raspodjela poljoprivrednih proizvoda i hrane uopće na svjetskom nivou kao sredstvo za osiguranje odgovarajuće ishrane i povećanje životnog standarda svih ljudi na svijetu. U ovom smislu, FAO je izradio i stavio besplatno na raspolaganje tzv. Codex Alimentarius koji definira međunarodne standarde za sigurnost prehrambenih proizvoda.

Osnovni zadaci Organizacije za hranu i poljoprivredu su:

• Pružanje pomoći zemljama u razvoju,
• Pružanje informacija o ishrani, prehrambenim proizvodima, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu,
• Savjetovanje vladinih organizacija,
• Organiziranje sastanaka između zemalja s ciljem diskusije o osnovnim problemima ishrane u današnjem svijetu.

FAO-om upravlja dvogodišnja konferencija koja predstavlja svaku zemlju članicu i Evropsku uniju, a koja bira izvršno vijeće od 49 članova. [4] Generalni direktor, od 2019. Qu Dongyu iz Kine, služi kao glavni administrativni službenik.[5] Različiti odbori upravljaju pitanjima kao što su finansije, programi, poljoprivreda i ribarstvo.[6]

Struktura i finansije

Lester Bowles Pearson predsjedava plenarnom sjednicom osnivačke konferencije Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu. Oktobar 1945.

Godine 1951. sjedište FAO-a premješteno je u Rim, Italija. Agencijom upravlja Konferencija zemalja članica, koja se sastaje svake dvije godine kako bi pregledala rad organizacije i utvrdila Rad i budžet za naredni dvogodišnji period. Konferencija bira vijeće od 49 država članica (s trogodišnjim rotirajućim mandatom) koje djeluje kao privremeno upravno tijelo, te Generalnog direktora, koji vodi agenciju.

FAO se sastoji od osam odjela: Poljoprivreda i zaštita potrošača, Klima, Biodiverzitet, Odjel za zemljište i vode, Ekonomski i društveni razvoj, Ribarstvo i akvakultura, Šumarstvo, Korporativne usluge i tehnička saradnja i Upravljanje programima.^[4]

Počevši od 1994, FAO je prošao kroz najznačajnije restrukturiranje od svog osnivanja, s ciljem decentralizacije poslovanja, pojednostavljenja procedura i smanjenja troškova. Kao rezultat toga, ostvarene su uštede od oko 50 miliona američkih dolara, odnosno 43 miliona eura godišnje.^[5]

Budžet

Budžet Redovnog programa FAO-a finansiraju njegovi članovi, putem doprinosa utvrđenih na Konferenciji FAO-a. Ovaj budžet pokriva osnovni tehnički rad, saradnju i partnerstva, uključujući Program tehničke saradnje, razmjenu znanja, politiku i zagovaranje, usmjeravanje i administraciju, upravljanje i sigurnost.

Ukupni budžet FAO-a planiran za period 2018–2019. iznosi 1.005,6 miliona američkih dolara.^[6] Dobrovoljni doprinosi koje daju članovi i drugi partneri podržavaju mehaničku i hitnu (uključujući rehabilitaciju) pomoć vladama za jasno definisane svrhe povezane s okvirom rezultata, kao i direktnu podršku osnovnom radu FAO-a. Očekuje se da će dobrovoljni doprinosi dostići približno 1,6 milijardi američkih dolara u periodu 2016–2017.

Ovaj ukupni budžet pokriva osnovni tehnički rad, saradnju i partnerstva, što dovodi do rezultata u oblasti hrane i poljoprivrede od 71 posto; osnovnih funkcija od 11 posto; mreže nacionalnih ureda – 5 posto; kapitalnih i sigurnosnih rashoda – 2 posto; administracije – 6 posto; i Programa tehničke saradnje – 5 posto.

Generalni direktori

• John Boyd Orr, oktobar 1945 – april 1948
• Norris E. Dodd, april 1948 – decembar1953
• Philip V. Cardon, januar 1954 – april 1956
• Herbert Broadley, (v. d.) april 1956 – novembar 1956
• Binay Ranjan Sen, novembar 1956 – decembar 1967
• Addeke Hendrik Boerma, januar 1968 – decembar 1975
• Edouard Saouma, januar 1976 – decembar 1993
• Jacques Diouf, januar 1994 – decembar 2011
• José Graziano da Silva, januar 2012 – juli 2019
• Qu Dongyu, august 2019^[7] – danas

Zamjenik generalnog direktora

• William Nobel Clark: 1948
• Sir Herbert Broadley: 1948–1958
• Friedrich Traugott Wahlen: 1958–1959
• Norman C. Wright: 1959–1963
• Oris V. Wells: 1963–1971
• Roy I. Jackson: 1971–1978
• Ralph W. Phillips: 1978–1981
• Edward M. West: 1981–1985
• Declan J. Walton: 1986–1987
• Howard Hjort: 1992–1997
• Vikram J. Shah: 1992–1995
• David A. Harcharik: 1998–2007
• James G. Butler: 2008–2010
• He Changchui: 2009–2011
• Ann Tutwiler: 2011–2012
• Manoj Juneja: 2011–2012
• Dan Gustafson: 2012–2020
• Maria Helena Semedo: 2013–2017
• Laurent Thomas: 2017–2023
• Beth Bechdol: 2020–2023
• Maurizio Martina: 2023–2025

Kritike

FAO je dugo vremena kritiziran zbog načina realizacije svojih planova pomoći. Najčešće se kritiziralo slanje velikih količina besplatnih prehrambenih proizvoda u siromašne zemlje što je neizbježno dovodilo do sloma lokalne proizvodnje i trgovine. U međuvremenu je FAO promijenio način realizacije svojih planova tako da se danas u većini slučajeva trudi kupovati i distribuirati lokalne proizvode. S druge strane, FAO kritiziraju i oni koji smatraju da ova organizacija daje hranu siromašnima ali ne pokušava riješiti probleme koji su doveli do nedostatka prehrambenih proizvoda u određenim zemljama: kapitalizam, nedostatak infrastrukture, pretjerano crpljenje prirodnih resursa ili rat.