Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)

Foča (prije Foča-Ustikolina) jedna je od tri općine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

Foča
Općina
Općina Foča
Ustikolina
Grb
Općina Foča u Bosni i Hercegovini
Foča Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°35′03″N 18°47′33″E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Bosansko-podrinjski
Vlada
• Načelnik	Mujo Sofradžija[1]
Površina
• Općina	160,96 km2
Stanovništvo (2013)
• Općina	1.933
• Općina (gustoća)	12,01 /km2
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	73 250
Pozivni broj	(+387) 38
Matični broj općine	115312[2]
Veb-sajt	www.foca-ustikolina.ba

Geografija

Područje općine Foča-Ustikolina sastoji se od dijela nekadašnje općine Foča koje je 1995. godine reintegrisano u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. Površina općine iznosi oko 169,4 km² i prostire se većim dijelom na lijevoj i manjim dijelom na desnoj obali rijeke Drine. Graniči sa sljedećim općinama: sjeverozapadno sa općinom Pale-Prača, sjeveroistočno sa općinom Goražde, zapadno sa općinom Trnovo i opštinom Kalinovik, te južno i jugoistočno opštinom Foča. Ustikolina je udaljena od Foče 10 km i od Goražda 23 km. Sačinjavaju je tri mjesne zajednice i to MZ Ustikolina, MZ Cvilin i MZ Jabuka, a administrativno sjedište općine smješteno je u MZ Ustikolini. Obzirom da se prostire na obalama i slivovima nekoliko rijeka i rječica, u Ustikolini je od davnina bilo izuzetno razvijeno ribarstvo. Oaze zelenila i ljepote u slivovima rijeka omogućavaju idealne uslove za razvoj riječnog turizma na ovim prostorima.

Historija

Ustikolina u srednjem vijeku

Ustikolina u srednjem vieku predstavlja trg u gornjem Podrinju, smješten na lijevoj obali rijeke Drine. Ustikolina se prvi put spominje u pisanim izvorima 29. juna 1392. godine.^[3] Sa područja Ustikoline je Radoslav Zorčić. On se februara 1394. godine zadužuje u Dubrovniku na 50 dukata.^[4] Ustikolina pripada bosanskoj vlasteli Pavlovićima koji tu ubiru carinu. Tu su svoje ljude imali knez Pavle Radinović i njegov sin vojvoda Radoslav Pavlović. Krajem augusta 1427. spomenut je Radič Obradović iz Ustikoline kao čovjek vojvode Radoslava Pavlovića.^[5] Kasnije vlast u Ustikolini ima rod Kosače.

Početkom 15. vijeka Ustikolina je bila karavanska stanica i trg. U tom svojstvu se susreće u dubrovačkim dokumentima 1402-1404. godine. Marta 1403. godine Vlah Mirilović Pribeta Tvrdojević ugovorio je sa Radoslavom Bogdanovićem prijevoz 6 tovara soli na trg (mercatum) u Ustikolini (ad mercatum de Husticolligne).^[6] Septembra 1406. jedno razbojništvo desilo se u Goraždu kod trga Ustikolina (in Gorasda prope mercatum Sticholine).^[7] Na trgu su se najviše prodavali sol i vosak. Kao poslovno aktivni domaći čovjek početkom 15. vijeka se spominje Tvrdiša Obradić (Obardich de Usticolligne; Turdislaus Obardich de Husticolligne; Teuerdislauus Obardich de Osticolina).^[8] Od druge decenije 15. vijeka primjetno je opadanje poslovanja u Ustikolini. Razlog tome je konkurencija okolnih razvijenijih mjesta Foče i Goražda. Maja 1441. godine kao gradski knez u Ustikolini spomenut je izvjesni Juraj.^[9]

Osmansko razdoblje

Ustikolina je došla pod osmansku vlast prije 1469. godine, kada se spominje u popisu nahije Bistrica Hercegovačkog vilajeta. U drugoj polovini 15. vijeka, u doba osmanske vlasti trgovci iz Ustikoline i dalje su aktivni u kreditnoj trgovini.^[10] U Ustikolini je podignuta prva džamija na području današnje BiH (među prvima na Balkanu), Turhan Emin-Begova džamija, koju su tokom rata u Bosni i Hercegovini, srpske snage srušile. Danas je na istom mjestu podignuta nova džamija sa najvećom munarom na Balkanu,^{[nedostaje referenca]}. Visina munare iznosi 65 m.

Kultura

Na teritoriji općine nalazi se znatan broj objekata i simbola iz bogatog kulturno-historjskog naslijeđa Bosne i Hercegovine koji čine sastavni dio njene historije.

Nacionalni spomenici

Glavni članak: Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Foči-Ustikolini

Stanovništvo

Glavni članak: Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (FBiH)

Nacionalni sastav stanovništva – općina Foča (FBiH)

Sastav stanovništva – općina Foča (FBiH)
	2013.[11]	1991.[12]
Osoba	1 933 (100,0%)	3 680 (100,0%)
Bošnjaci	1 762 (91,15%)	2 347 (63,78%)1
Srbi	145 (7,501%)	1 270 (34,51%)
Muslimani	10 (0,517%)	–
Bosanci	6 (0,310%)	–
Nisu se izjasnili	3 (0,155%)	–
Ostali	3 (0,155%)	52 (1,413%)
Crnogorci	1 (0,052%)	–
Slovenci	1 (0,052%)	–
Romi	1 (0,052%)	–
Bosanci i Hercegovci	1 (0,052%)	–
Jugoslaveni	–	11 (0,299%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Obrazovanje

Na prostoru općine postoji jedna osnovna škola u čijem sastavu se nalazi i jedna područna škola u MZ Jabuka.

Privreda

Stanovništvo na prostoru općine najviše se bavi zemljoradnjom, a manji broj uposlen je u organima uprave, javnim ustanovama i nekoliko privrednih subjekata.

Nakon reintegracije ovog dijela općine Foča u Federaciju BiH, velikim dijelom je izvršena rekonstrukcija stambenih objekata, javnih ustanova i infrastrukture.

Općina Foča je privredno nerazvijena općina koja svoju perspektivu, između ostalog, vidi u privrednom i turističkom razvoju.

Također pogledajte

• Bosansko-podrinjski kanton Goražde

Litaratura

• Desanka Kovačević-Kojić, Градска насеља средњовјековне босанске државе, Sarajevo 1978, 44,91-92, 191-192.
• Mihailo Dinić, Дубровачка средњовековна караванска трговина, Из српске историје средњег века, Beograd 2003, 694.
• Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk, Sarajevo 1982, 140.
• Aleksandar Uzelac, Prilozi za Лексикон градова и тргова средњовјековних српских земаља, Beogradski istorijski glasnik 1, Beograd 2010, 186-187.