Grude

Za druga značenja, pogledajte Grude (čvor).

Grude je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Zapadnohercegovačkom kantonu, Bosna i Hercegovina, na granici sa Republikom Hrvatskom. Nalazi se na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, a obuhvata prostor omeđen planinom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru, u općini Posušje). Sa svojih 16.000 stanovnika i površinom od 218 km² općina po novoj političko-teritorijalnoj organizaciji Bosne i Hercegovine pripada Zapadnohercegovačkom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

Grude
Općina i naseljeno mjesto
Općina Grude
Panorama Gruda, pogled prema Imotskom
Zastava Grb
Općina Grude u Bosni i Hercegovini
Grude Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°22′22.2″N 17°24′44.5″E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Zapadnohercegovački
Vlada
• Načelnik	Ljubo Grizelj[1] (HDZ)
Površina
• Općina	218,56 km2
• Naseljeno mjesto	28,03 km2
Stanovništvo (2013)
• Općina	17.308
• Općina (gustoća)	79,19 /km2
• Naseljeno mjesto	4.347
• Naseljeno mjesto (gustoća)	155,08 /km2
Vremenska zona	CET (UTC+1:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2:00)
Poštanski broj	88 340
Pozivni broj	(+387) 39
Matični broj	120880[2]
Matični broj općine	10405
Veb-sajt	grude.info

Geografija

Krajolik Gruda je obrastao niskim rastinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovom kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja zbog relativne blizine planinskih masiva povremeno zadobija i obilježja kontinentalne klime. Područje Gruda bogato je prirodnim ljepotama, u koje se ubrajaju brojne kraške jame i pećine karakteristične za ovaj kameni krajolik, kao i brojni izvori i vodeni resursi, što je za ovo kraško područje neobično (jezero Krenica, rijeka Vrlika).

Historija

Predhistorijsko doba

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita. Pretpostavlja se da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano, smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije, a prostorom južne Herecgovine prolazile su i vojske, od rimskih legija do Napoleonovih jedinica.

Rimsko doba

U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednjovjekovna Bosna

Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Osmansko doba

Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.

Austro-ugarsko doba

Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobija mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.

20. vijek

Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992, Grude uskoro postaju centar separatističke tvorevine Hrvatske republike Herceg-Bosne.

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Gruda i Spisak naseljenih mjesta u općini Grude

Općina Grude

Sastav stanovništva – općina Grude
	2013.	1991.[3]	1981.[4]	1971.[5]	1961.[6]
Osoba	17 308 (100,0%)	16 358 (100,0%)	17 767 (100,0%)	19 203 (100,0%)	18 972 (100,0%)
Hrvati	17 216 (99,47%)	16 210 (99,10%)	17 608 (99,11%)	19 111 (99,52%)	18 850 (99,36%)
Nepoznato	65 (0,376%)	–	–	–	–
Srbi	10 (0,058%)	9 (0,055%)	35 (0,197%)	32 (0,167%)	74 (0,390%)
Ostali	5 (0,029%)	130 (0,795%)	57 (0,321%)	46 (0,240%)	11 (0,058%)
Bošnjaci	3 (0,017%)	4 (0,024%)1	4 (0,023%)1	–	9 (0,047%)1
Albanci	3 (0,017%)	–	2 (0,011%)	–	1 (0,005%)
Nisu se izjasnili	3 (0,017%)	–	–	–	–
Jugoslaveni	1 (0,006%)	5 (0,031%)	47 (0,265%)	5 (0,026%)	13 (0,069%)
Crnogorci	1 (0,006%)	–	6 (0,034%)	6 (0,031%)	10 (0,053%)
Bosanci	1 (0,006%)	–	–	–	–
Slovenci	–	–	4 (0,023%)	2 (0,010%)	1 (0,005%)
Mađari	–	–	3 (0,017%)	1 (0,005%)	–
Makedonci	–	–	1 (0,006%)	–	3 (0,016%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naselje Grude

Sastav stanovništva – naselje Grude
	2013.	1991.[3]	1981.[4]	1971.[5]	1961.[6]
Osoba	4 347 (100,0%)	3 598 (100,0%)	3 378 (100,0%)	2 847 (100,0%)	2 488 (100,0%)
Hrvati	4 308 (99,10%)	3 567 (99,14%)	3 344 (98,99%)	2 818 (98,98%)	2 477 (99,56%)
Nepoznato	31 (0,713%)	–	–	–	–
Srbi	3 (0,069%)	6 (0,167%)	8 (0,237%)	16 (0,562%)	5 (0,201%)
Albanci	3 (0,069%)	–	2 (0,059%)	–	–
Bošnjaci	1 (0,023%)	4 (0,111%)1	1 (0,030%)1	–	–
Nisu se izjasnili	1 (0,023%)	–	–	–	–
Ostali	–	20 (0,556%)	3 (0,089%)	12 (0,421%)	–
Jugoslaveni	–	1 (0,028%)	16 (0,474%)	1 (0,035%)	–
Crnogorci	–	–	3 (0,089%)	–	4 (0,161%)
Slovenci	–	–	1 (0,030%)	–	–
Makedonci	–	–	–	–	2 (0,080%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.