Gvineja Bisau

Republika Gvineja Bisau je država u Zapadnoj Africi.^[2] Na zapadu izlazi na Atlantski okean, a graniči sa Senegalom na sjeveru i Gvinejom na istoku i jugu.

Republika Gvineja Bisau República da Guiné-Bissau
Zastava Grb
Himna: "Esta é a Nossa Pátria Bem Amada"
Položaj Gvineje Bisau na karti Položaj Gvineje Bisau
Glavni grad		Bissau
Službeni jezik		portugalski
Državno uređenje
• Predsjednik		Umaro Sissoco Embaló[1]
• Predsjednik vlade		Rui Duarte de Barros
Zakonodavstvo
Nezavisnost		Od Portugala 10. septembra 1974.
Površina
• Ukupno		36.120 km2 (133.)
• Vode (%)		22,4
Stanovništvo
• Ukupno		1.345.479 (147.)
• Gustoća		48./km2
Valuta		CFA franak (100 centima)
Vremenska zona		UTC +0
Pozivni broj		245
Internetska domena		.gw

Zemlja je, za razliku od svojih susjeda, od 1963. do 1974. vodila rat za nezavisnost, a poslije odlaska Portugalaca oslobodilački pokret PAIGC (Afrička stranka za nezavisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka) zadržao je politički monopol sve do 1999. s povremenim uplitanjem vojske. Od planova za ujedinjenje sa Zelenortskim Ostrvima odustalo se 1980. nakon što je mirnim državnim udarom vlast preuzeo João Bernardo Vieira koji je i pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima 1994. Vieira je smijenjen 1999. poslije jednogodišnjeg krvavog građanskog rata u kojem mu je protivnik bio načelnik glavnog stožera vojske Ansumane Mané. Drugi, u januaru 2000. slobodno izabrani predsjednik Kumba Iala također je smijenjen u državnom udaru 2003.

Dana 12. aprila 2012. je izvršen vojni udar.^[3]

Gvineja Bisao je jedna od najsiromašnijih zemalja Afrike i svijeta. Poljoprivreda je glavna privredna grana, a izvozi se kešu orah i kikiriki. BDP je u 2004. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Etimologija

Gvineja je dobila ime po regiji Gvineja. Gvineja je tradicionalno ime za regiju Afrike koja se nalazi uz Gvinejski zaliv. Prostire se na sjever kroz šumovite tropske regije i završava na Sahelu. Izraz Gvineja dolazi direktno od portugalske riječi Guiné, koja se pojavila sredinom 15. vijeka, a odnosi se na zemlje naseljene Gvinejom, generički izraz za crne afričke narode južno od rijeke Senegal, za razliku od "tawny" Zenaga Berbera iznad njega, kojega su zvali Azenegues ili Mavri.^[4]

Nakon nezavisnosti, proglašene 1973. i priznate 1974, ime glavnog grada (Bissau) dodan je imenu države kako bi se spriječila zabuna s Gvinejom (prije Francuska Gvineja).

Historija

Vlada

Političke podjele

Zemlja se sastoji od 8 oblasti.

Geografija

Nalazi se u zapadnoj Africi, izlazi na Atlanski okean. Reljef je nizijski, klima je tropska, biljno blago čine prašume i savane.

Privreda

Gvineja Bisau je slabo razvijena zemlja.^[5][6] Poljoprivreda 93%, obradiva zemlja, drvo, kaučuk, kukuruz, kikiriki, uljne palme. Rude: boksit, nafta, mangan. Industrija: prehrambena.

Stanovništvo

Religija

Religija u Gvineji-Bissau, 2010.[7][8]
Religija			Postotak
Islam			45.1
Narodna ili ireligija			30.9
Kršćanstvo			19.7
Ostale religije			4.3

U Gvineji-Bisau oko 45% stanovništva zemlje pripada islamskoj vjeroispovjesti. Približno 20% stanovništva zemlje pripada hrišćanskoj zajednici, a 31% nastavlja da drži vjeru domorodaca. Međutim, mnogi stanovnici praktikuju forme islamske i hrišćanske vjere, koji kombinuju svoje prakse sa tradicionalnim afričkim vjerovanjima. Muslimani dominiraju na sjeveru i istoku, dok hrišćani dominiraju južnim i primorskim regionima. Rimokatolička crkva čini većinu hrišćanske zajednice.

Kultura

Također pogledajte