Janja

Za druga značenja, pogledajte Janja (čvor).

Janja je naseljeno mjesto u gradu Bijeljini, Bosna i Hercegovina. Janja je također i sjedište istoimene mjesne zajednice.^[2] Geografski se nalazi donjem Podrinju. Nalazi se jedanaest kilometara južno od Bijeljine. Prostire se na obje strane rijeke Janje, koja se na dva kilometra od naselja ulijeva u rijeku Drinu. Kroz Janju prolazi magistralna cesta M14.1, Bijeljina-Zvornik, odnosno ulica Bijeljinska.

Janja
Naseljeno mjesto
Janja Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44.6655°N 19.2469°E / 44.6655; 19.2469
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Grad	Bijeljina
Stanovništvo (2013)
• Naseljeno mjesto	11.710
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	76316
Pozivni broj	(+387) 55
Matični broj	201189[1]
Matični broj grada	20036

Janja je najveće naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini koje nije sjedište općine.^[3]

Historija

Janja se spominje kao trgovačko mjesto u Bosni sa 3.945 stanovnika s početka 18. vijeka. Janja je u prošlosti dugo vremena bila kasaba. Nakon toga dugo je bila nahija, pa ajanluk, a od 1867. do 1878. godine bila je mudirat (ispostava), što je značilo veći rang od općine. Od 1878. pa sve do 1961. godine, Janja je bila općinski centar površine od oko 189 km². Tokom rata u Bosni i Hercegovini, srpske vlasti su sprovele djelimično etničko čišćenje Bošnjaka s područja Janje kao i ostalih dijelova Bijeljine. Džamije su porušene, a civilno bošnjačko stanovništvo je dijelom protjerano, a dijelom je ostalo u Janji. Nakon rata Bošnjaci su se vratili u značajnom broju, ali povratak još uvijek nije završen.

Geografija

U novije vrijeme Janja je podijeljena na četiri kvarta. Prvi kvart obuhvata Brzavu, Ciganluk, Šehić i Durgutović mahalu. Drugi kvart Gornju Mahalu. Trećem kvartu pripadaju Šarampov, Dugo Polje i Varoš, a četvrtom Smajić mahala i Polutine. Poljoprivredno zemljište je osnovni prirodni resurs Janje, a prostire se na oko 14.000 hektara. Najveći dio su kvalitetne oranice, pogodne za proizvodnju najintenzivnijih ratarskih kultura. Pored proizvodnje žitarica, posebno je razvijena proizvodnja svih vrsta povrća. Pored zemljišta, jedini prirodni resursi su još hidropotencijal rijeke Drine i šljunak u koritu ove rijeke.

Stanovništvo

Sastav stanovništva – naselje Janja
	2013.[4]	1991.[5]	1981.[6]	1971.[7]
Osoba	11 710 (100,0%)	10 458 (100,0%)	9 226 (100,0%)	7 945 (100,0%)
Bošnjaci	8 532 (72,86%)	9 871 (94,39%)1	8 451 (91,60%)1	7 495 (94,34%)1
Srbi	3 054 (26,08%)	221 (2,113%)	143 (1,550%)	320 (4,028%)
Ostali	23 (0,196%)	167 (1,597%)	77 (0,835%)	48 (0,604%)
Romi	19 (0,162%)	–	19 (0,206%)	–
Nisu se izjasnili	18 (0,154%)	–	–	–
Hrvati	17 (0,145%)	17 (0,163%)	3 (0,033%)	10 (0,126%)
Pravoslavci	11 (0,094%)	–	–	–
Nepoznato	10 (0,085%)	–	–	–
Bosanci	8 (0,068%)	–	–	–
Albanci	7 (0,060%)	–	19 (0,206%)	16 (0,201%)
Muslimani	7 (0,060%)	–	–	–
Jugoslaveni	2 (0,017%)	182 (1,740%)	502 (5,441%)	40 (0,503%)
Bosanci i Hercegovci	2 (0,017%)	–	–	–
Crnogorci	–	–	9 (0,098%)	9 (0,113%)
Slovenci	–	–	2 (0,022%)	1 (0,013%)
Mađari	–	–	1 (0,011%)	2 (0,025%)
Makedonci	–	–	–	4 (0,050%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Sport

• FK Podrinje Janja
• OFK Janja 2009