Kljunari i bodljikavi mravojedi

Fosilni ostaci ovog reda sisara koji polažu jaja- Monotremata^[1], pronađeni su samo u Australiji, što znači da su nastali poslije odvajanja i udaljavanja kopna Australije i Južne Amerike, a množda je ono u vezi sa nezavisnom grupom (granom) koja se razvila u periodu trijasa – prije više od 200 miliona. godina, od izumrlih sisara sličnih gmizavcima – Synapsida. Jedini su sisari koji legu jaja.^[1] Ovoj grupi pripadaju:

1. kljunari - Ornithorhynchidae
2. bodljikavi ježevi - Tachyglossidae

Kljunari

Kljunar- Ornithorhynchus anatinus ima loptast kljun i plovne kožice na nogama. Jedini je predstavnik svoje porodice. Kožnim naborima zaštićene su mu oči i uši dok je pod vodom. Živi u slatkim vodama Australije i Tasmanije. Mladunci imaju mliječne zube, koje kasnije mijenjaju rožnate čvrste ploče. Na obali kopaju rupu koja vodi do travom obilježene jazbine. U njoj ženka polaže jaja i leži na njima 14 dana. Mladunci sišu mlijeko sa dlaka oko mliječnih šlijezda. Na zadnjim nogama mužjaci imaju rožnato pojačanje, koje je završetak otrovne žlijezde. Njena funkcija nije poznata.^[1]

Bodljikavi mravojedi

Bodljikavi mravojedi- Tachyglossidae obuhvataju dva reda

Tachyglossus

Čine ga dvije vrste. Žive u Australiji, Tasmaniji i Novoj Gvineji. Sličan je bodljikavom prasetu. Tijelo mu je prekriveno bodljama dužine do 6 cm. Hrani se mravima i termitima pretražujući zemlju dugom i tankom njuškom. Nalazi ih njuhom, a skuplja jezikom koji je ljepljiv. U vrijeme parenja ženka posjeduje torbu, sličnu torbi torbara, u koju polaže jaja. Ona posjeduje mliječne žlijezde. Mladunče sisa i tako simuliše njihov rad. Tachyglossus setosus živi u Tasmaniji.^[1]

Zloglassus

Žive u Novoj Gvineji i čine ih tri vrste.

• Zloglassus brujini
• Zloglassus bubensis
• Zloglassus bartoni

Od Tachyglossusa se razlikuju dužom povijenijom njuškom, i srazmjerno dužim nogama. Prekriveni su krznom. Između dlaka mjestimično su smještene bodlje. Svi su dobro prilagođeni kopanju.^[1]