Lophophorata

Lophophorata su grupa koljena celomata, sa nizom zajedničkih obilježja koja sugeriraju evolucijsko srodstvo. Za koljeno su tipske larve lofofora, posebno za Bryozoa (ili Ectoprocta), Brachiopoda i Phoronida; također uključuje i Entoprocta, kontroverznu grupu, koja nije imala sigurnu pripadnost.

Lophophorata (Grupa koljena celomata)
Larva Bryozoa je lofofora
Sistematika
Carstvo	Animalia
Potcarstvo	Eumetazoa
Natkoljeno	Spiralia Lophotrochozoa
Brachiozoa ili Phoronozoa Brachiopoda Phoronida Hyolitha † Polyzoa ili Bryozoa sensu lato Ectoprocta ili Bryozoa sensu stricto Entoprocta Cycliophora
Sinonimi
Molluscoidea o Tentaculata, Grobben 1908

Entitet ove grupe bio je vrlo kontroverzan jer okuplja heterogenu mješavinu životinja. Lofofore su nekada tvorili koljeno, mada danas ima malo zoologa koji podržavaju ovo mišljenje.

Sistematski položaj

Mjesto koje lofofore zauzimaju u klasifikacijskoj shemi životinjskog carstva kontroverzno je, s tim da se između različitih istraživača ne postoji konsenzus. Za neke autore, poput Hickmana,^[1] to du protostomia, dok id drugi, kao što je Brusca,^[2] smatraju deuterostomiama; postoje čak i istraživači koji ih smatraju donekle posrednicima između protostomia i deuterostomia.^[3]

Opća svojstva

Foronide

Lofofore imaju slijedeće zajedničke karakteristike:

• Organi u obliku grebenastih lovki, koje koriste za hvatanje hrane i kao organa za disanje, koji okružuje usta, ali a ne i anus; sadrže produženje celoma, a tanki treplljasti zidovi pipaka nisu samo efikasan sistem za lov hrane, već djeluju i kao respiratorna površina za razmjenu plinova između vode i celomske tečnosti.
• Celom formira enterocel.
• Usta odrasle jedinke ne potiču iz embrionskog blastopora (osim u foronoida).
• Trimerna organizacija, to jest tijelo je podijeljeno u tri regije, prosom, mezozom i metasom, svaka sa neovisnom celomskom šupljinom i općenito ravnomjernom, koja se nastavljaju u mezocel i metacel.
• Probavna cijev je u obliku slova U.
• Imaju ukupnu segmentaciju, radijalna jajašca i nedostatak glava.
• Odrasli se razvijaju iz larvi kod dipleura i kod echinodermata (ili trohofora u Polychaeta, prema nekim autorima).

Ostala zapažanja

Lingula anatina (Brachiopoda).

Sve lofofore su morski organizmi (osim nekih slatkovodnih briozoa), bentoski, sesilni i filtriraju hranu; imaju zaštitni egzoskelet, obično krečnjački. U lofofore se ubrajaju životinje udaljenijeg porijekla. Brahiopodi postoje barem od kambrija, ektoprokta iz ordovicija i foronidi iz devona. Vjerovatno su povezani sa ehinodermatima, a posebno s hemihordatima. U modernim klasifikacijama, zasnovanim na kladističkim metodima, uključeni su u Lophotrochozoa zajedno s pseudocelomatima i acelomatama.

Što se tiče uključivanja Entoprocta u lofophore, zajedno s Bryozoa (= Ectoprocta), njegova trokutasta kruna ne odgovara karakteristikama autentične lofofore, jer za razliku od toga, kod njih trokutasta kruna okružuje usta i anus, a struje hrane su upravo suprotne; pored toga, oni predstavljaju spiralnu segmentaciju zigota, nemaju ostatke celoma i trodimenzionalnu tjelesnu organizaciju, a forme larve i metamorfoza jasno je različita, što ih dalje odvaja od pravih lofofora.

Filogenija

Filogenetske studije položaja hiljada aminokiselina,^[4] otkrivaju da koljena Lophotrochozoe+a imaju slijedeće odnose:

Lophotrochozoa	Lophophorata  Brachiozoa     Brachiopoda      Phoronida      Polyzoa     Ectoprocta    Kamptozoa     Entoprocta      Cycliophora            Trochozoa

Iako je uobičajeno napomenuti da je Ectoprocta sinonim za Bryozoa, strukturna analiza tokom prošlog stoljeća izvještava o sličnostima između Ectoprocta i Entoprocta, tako da se oba koljena mogu smatrati briozoama.^[5] Moderna molekulska filogenetička analiza potvrđuje njihove međuodnose^[6] i zajedništvo sa Cycliophora.^[4]

Galerija

• 
  Lingula anatina
• 
  Kolonija Bryozoa
• 
  Foronida
• 
  Kolonija Pedicellina cernua

Također pogledajte

• Protostomia
• Deuterostomia