Maraton
atletska disciplina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Maraton je najduža trkačka atletska disciplina. Maratonska utrka standardno se izvodi na dionici od 42.195 m. Smatra se najtežom atletskom disciplinom, ali i jednom od najtežih sportskih disciplina uopće.
Start i cilj maratonske utrke na sportskom su stadionu na atletskoj stazi, a najveći je dio pruge na ulicama. Zbog različitosti staza, sve do 2004. nisu vođeni službeni rekordi.
Remove ads
Historija
Naziv maraton potječe iz legende o grčkom vojniku Filipidu. Prema toj legendi, nakon pobjede grčke vojske nad perzijskom na Maratonskom polju mladi ratnik Filipid potrčao je za Atinu, udaljenu 40 km, da javi dobre vijesti. Teško je trčao pod punom ratnom spremom, noseći u jednoj ruci štit, a u drugoj koplje. Na kraju je dotrčao u Atinu. Građani, radujte se! Pobijedili smo! To je bilo posljednje što je rekao – od iscrpljenosti i umora srušio se mrtav.
Godine 1882. Francuz Pierre de Coubertin dao je ideju o obnovi Olimpijskih igara. Četiri godine kasnije u Atini su organizirane prve moderne Igre. Tada je Francuz Michel Breal predložio da se u čast Filipida u program uvrsti i maraton. Trkači bi se takmičili od Maratonskog polja do Atine. U prvoj maratonskoj utrci pobjednik je bio Grk Spyridon Louis s vremenom 2:58:50.[1]
Remove ads
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads