Miocen

Miocen (simbol M_-^[1]) prva je geološka epoha neogena i trajala je od 23.03 da 5.332 miliona godina, (G). Mioncenu je ime dao Charles Lyell iz grčke riječi μείων (meiōnda , "manje") i καινός (kainosda , "novi")^[2] i znaci "nedavno" jer ima 18% manje modernih beskičmenjaka nego plicoen. Miocen dolazi poslije oligocena, a nakon njega nastupa pliocen.

Prelaz iz oligocena u miocen dogodio se dok se Zemlja hladila za vrijeme čestih ledenih doba. Miocen nema globalni događaj kao granice, nego su granice regionalnog karakter između toplijeg oligeocena i hladnijeg pliocena.

U miocenu se razvijaju čovjekoliki majmuni te postaju rašireni u Starom svijetu. Do kraja epohe preci ljudi odjeljuju se od čimpanzi te imaju svoj evolucijski put. Kao i u oligocenu, pašnjaci se šire na račun šuma i prašuma. U miocenu nastaju šume morskih trava, te one postaju jedan od najproduktivnijih zemaljskih ekosistema.^[3] Biljke i životinje u miocenu su recentne. Razvijaju se i utvrđuju ptice i sisari. Rastu brojevi kitova, foka i morskih zrava. Posebno je zanimljiv period za geologe zbog himalajske orogeneze.^[4]

Podjela

Periode su podijeljene od najmlađih prema najstarijima. Po Međunarodnoj komisiji za stratigrafiju:^[5]

Mesinij	(7246–5332 Ma)
Tortonij	(11.608–7246 Ma)
Seravalij	(13,65–11.608 Ma)
Langij	(15,97–13,65 Ma)
Burdigalij	(20,43–15,97 Ma)
Akvitanij	(23,03–20,43 Ma)

Paleogeografija

Kontinenti nastavljaju da plutaju prema trenutnom položaju. Kontinenti izgledaju skoro isto kao danas, osim što Sjeverna i Južna Amerika nisu bile sastavljene.

Dolazi do pojave planina u Sjevernoj Americi, Evropi i istočnoj Aziji. Česte su kontinentalne i marinske naslage.

Indija se nastavila sudarati sa Azijom kreirajući nove planinske vijence. Tetis se nastavlja povlačiti i nestaje kada se Afrika sudara s Evroazijom u području Turske i Arabije.

Smanjuje se vlažnost. 

Klima

Klima ostaje umjereno topla iako se događa postepeno hlađenje, koje dovodi do nastanka pleistocenskih lednika.

Iako je dugoročno hlađenje bilo u toku, postoje dokazi za tople periode u miocenu. Miocensko zagrijavanje počinje prije 21 milion godina i nastavlja se do prije 14 milionca godina. Kada globalne temperature naglo padaju. Prije osam miliona godina ponovo se događa naglo zahlađenje i formira ledena ploča na Antarktiku kakvu danas poznajemo.

Život

Život u miocenu uglavnom se odvija u dva novoformirana bioma, šumama morske trave i pašnjacima. Razvijaju se biljožderi. Gotovo 95% današnjih biljaka postojalo je do kraja ove epohe.