Mutant (genetika)

Mutant, u biologiji, a specijalno genetici, je nova genetička osobina organizma ili nekoliko novih genetičkih karaktera koji su rezultat mutacija. Za pojavu mutanta ponekad je dovoljna promjena samo jednog para nukleotida u sekvenci DNK nekog gena, hromosoma, ali se dešavaju i promjene cijelog genoma.^[1][2][3]

Divlji tip i mutanti D. melanogaster:
U smjeru kazaljke na satu: smeđe oči sa crnim tijelom, cinober oči, sepija oči, vermilion oči, bijele oči i divlji tip sa žutim tijelom

Divlji tip mahovinne Physcomitrella patens i knockout transformirana mahovina': Odstupanja fenotipova su posljedica genskih transformacija.
Gornji red: odgovara skali od 1 mm.
Donji red: skala iznosi 0,5 mm.
A – haploidni divlji tip mahovine, u potpunosti prekriven lisnatim gametoforama.
B-D – različiti mutanti

Prirodna pojava genetičke mutacije je sastavni dio procesa evolucije. Studija mutanata je sastavni dio biologije i razumijevanje da mutacija u genu može uspostaviti njegovu normalnu ali novu varijantu funkcije za održavanje homeostaze.^[4]

Etimologija

Iako nisu sve mutacije imaju uočljive fenotipske efekte, zajednički korištenje riječi "mutant" je općenito pežorativni termin koji se koristi samo za primjetne mutacije. Naučna upotreba je šira, a odnosi se na svaki organizam razlikuje od divljeg tipa.

Mutante ne treba miješati sa organizmima koji su rođeni sa razvojnim abnormalnostima, koje su uzrokovane greškama u morfogenezi. U razvojnim abnormalnostima DNK organizma je nepromijenjena, a abnormalnosti ne se ne mogu prenijeti na potomstvo. Sijamski blizanci su rezultat razvojnih abnormalnosti.

Hemikalije i fizički agensi koji uzrokuju razvojne anomalije nazivaju se teratogeni. Oni mogu izazvati mutacije, ali njihov utjecaj na razvoj se na njih ne odno. Agensi koji izazivaju mutacije se zovu mutagen i. Većina mutagena se također smatra kancerogenima.