Nobelova nagrada za fiziku

From Wikipedia, the free encyclopedia

Nobelova nagrada za fiziku
Remove ads

Nobelova nagrada za fiziku (švedski: Nobelpriset i fysik) jedna je od Nobelovih nagrada koju svake godine dodjeljuje Švedska kraljevska akademija nauka. Dodjeljuje se onima koji su dali najveći doprinos čovječanstvu u oblasti fizike. Jedna je od pet Nobelovih nagrada koje su uspostavljene po oporuci Alfreda Nobela 1895,[2] a dodjeljuju se od 1901; ostale su Nobelova nagrada za hemiju, književnost, mir te fiziologiju ili medicinu. Prva Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je Nijemcu Wilhelmu Conradu Röntgenu "za izuzetan rad na otkriću X-zraka". Kriterije i prijedloge za dodjelu ove nagrade određuje Nobelova fondacija i općenito se smatra jednom od najprestižnijih nagrada na svijetu koju fizičari mogu dobiti. Ovo je tradicionalno prva nagrada koja se dodjeljuje u Stockholmu svakog 10. decembra, na dan Nobelove smrti.

Kratke činjenice Lokacija, Država ...

Nagrada se sastoji od medalje uz diplomu i certifikat za novčanu nagradu. Prednja strana medalje prikazuje isti profil Alfreda Nobela koji je prikazan i na medaljama za hemiju i književnost.

Do 2024, nagradu je dobilo ukupno 226 pojedinaca.[3]

Remove ads

Pozadina

Thumb
Tri nobelovca za fiziku. Prvi red D-L: Albert A. Michelson (laureat iz 1907.), Albert Einstein (laureat iz 1921.) i Robert A. Millikan (laureat iz 1923.).

Alfred Nobel je u svojoj posljednjoj oporuci naveo da njegovo bogatstvo treba iskoristiti za stvaranje niza nagrada za one koji daju "najveću korist čovječanstvu" u oblastima fizike, hemije, mira, fiziologije ili medicine i književnosti.[4] Iako je Nobel napisao nekoliko testamenta tokom svog života, posljednji je napisan godinu dana prije njegove smrti i potpisan je u Švedsko-norveškom klubu u Parizu 27. novembra 1895.[5][6] Nobel je ostavio 94% svoje ukupne imovine, 31 milion švedskih kruna (2,9 miliona dolara, ili 2,7 miliona eura 2023.), da ustanovi i dodijeli pet Nobelovih nagrada.[7] Zbog skepticizma oko testamenta, Storting (Norveški parlament) ga je odobrio tek 26. aprila 1897.[8][9] Izvršioci njegove oporuke bili su Ragnar Sohlman i Rudolf Lilljequist, koji su osnovali Nobelovu fondaciju kako bi se brinuli o Nobelovom bogatstvu i organizirali nagrade.

Članovi Norveškog Nobelovog komiteta koji su trebali dodijeliti Nagradu za mir imenovani su ubrzo nakon usvajanja testamenta. Uslijedile su druge organizacije koje su dodijelile nagrade: Institut Karolinska 7. juna, Švedska akademija 9. juna i Kraljevska švedska akademija nauka 11. juna.[10][11] Nobelova fondacija je tada uspostavila smjernice za dodjelu nagrada. Godine 1900, novostvoreni statut Nobelove fondacije proglasio je kralj Oskar II.[9][12] Prema Nobelovoj volji, Kraljevska švedska akademija nauka bi dodijelila nagradu za fiziku.[12]

Remove ads

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads