Pinus

Pinus je rod golosjemenjača, porodica Pinaceae. Obihvata oko 111 postojećeg drveća i grmova, u podrodovima:

• Pinus (tvrdi borovi) i
• Strobus (mehki borovi). Svaki od podrodova ima nekoliko sekcija zasnovanih na sekvenciranju hloroplastne DNK. Starije klasifikacije rod su dijelile u tri podroda: Pinus, Strobus i Ducampopinus.^[1] – na bazi osobenosti šišarke, sjemenki i listova (iglica). Filogenija, nakon DNK analize, pokazala je da bivši podrod Ducampopinus primada podrodu Strobus, tako da termin Ducampopinus više nije u taksonomskoj upotrebi.^[2]

Pinus	Podrod Pinus Sekcija Trifoliae   Podsekcija Contortae       Podsekcija Ponderosae     Podsekcija Australes       Sekcija Pinus   Podsekcija Pinus     Podsekcija Pinaster       Podrod Strobus Sekcija Quinquefoliae   Podsekcija Gerardianae       Podsekcija Krempfianae     Podsekcija Strobus       Sekcija Parrya   Podsekcija Cembroides       Podsekcija Balfourianae     Podsekcija Nelsoniae

Pinus (Rod: Borovi)
Ilustracija Pinus sylvestris (bijeli bor)
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Pinophyta
Razred	Pinopsida
Red	Pinales
Porodica	Pinaceae Lindley
Potporodica	Piceoideae
Rod	Pinus

Vrste podroda "Ducampopinus" smatrane su posrednicima između dva druga podroda. U modernoj klasifikaciji, svrstavaju se u podrod "Strobus", ali se ni u jedan nisu dobro uklopile, pa su klasificirani u treći podrod. Godine 1888., kalifornijski botaničar John Gill Lemmon stavio ih je u podrod "Pinus". Općenito, ova klasifikacija isticala je morfologiju šišarke, sjemenki i ljuski listova, a vrste u svakom pododrodu obično su bile prepoznatljive po svom općem izgledu. Bor sa jednim fibrovaskularnim snopom po listu (bivša podgenera „Strobus“ i „Ducampopinus“) bili su poznati kao „haploksilonski borovi“, dok su borovi sa dva fibrovaskularna snopa po listu, (podrod „Pinus“) ) nazivani „diploksilonski borovi“. Diploksilonski imaju tvrđe drvo i veću količinu smole od borova haploksilonskih. Nekoliko svojstava se koristi za razlikovanje podrodova, sekcija i podsekcija borova: broj listova (igalica) po skupnoj čestici, broj fibrovaskularnih snopova iglicee, položaj smolastih kanala u iglicama, prisustvo ili oblik sjemenskih krila i položaj umba (grbice), te prisustvo bodlji na na ljuskama sjemenskih češera.^[3]

Podrod Pinus – žuti ili tvrdi borovi

Podrod Pinus obuhvata žute i tvrdodve borove. Borovi u ovom podrodu imaju jednu do pet igala po svežnju i dva fibrovaskularna snopa po iglici, a listovi su im postojani, osim kod Pinus leiophylla i Pinus lumholtzii. Konusne ljuskice su deblje i čvršće od onih u podrodu Strobus , a konusni stošci ili se otvaraju ubrzo nakon što sazriju ili budu serotični.^[4]

Sekcija Pinus

Sekcija Pinus ima dvije ili tri igle po čestici svežnjića. Vrh šišarke svih vrsta ima guste ljuskice, a sve osim onih iz vrste Pinus pinea otvaraju se pri zrelosti. Vrste ove sekcije porijeklom su iz Evrope, Azije i mediteranske regije, osim P. resinosa na sjeveroistoku Sjeverne Amerike i P. tropicalis na zapadu Kube.^[4]

• Podsekcija' 'Incertae sedis
• †P. driftwoodensis – rani eocen, Britanska Kolumbija, Kanada^[5]

Podsekcija Pinus

Pinus sylvestris

Sve, osim dvije vrste, u podsekciji Pinus porijeklom su iz Evroazije.^[4]

• Pinus densata
• Pinus densiflora
• Pinus fragilissima
• Pinus henryi?
• Pinus hwangshanensis
• Pinus kesiya
• Pinus latteri?
• Pinus luchuensis
• Pinus massoniana
• Pinus merkusii
• Pinus mugo
• Pinus nigra
• Pinus resinosa
• Pinus sylvestris
• Pinus tabuliformis
• Pinus taiwanensis
• Pinus thunbergii
• Pinus tropicalis
• Pinus uncinata
• Pinus yunnanensis

Podsekcija Pinaster

Pinus roxburghii

Podsekcija Pinaster sadrži autohtone mediteranske vrste, kao i Pinus roxburghii sa Himalaja. Ljuske na njihovim šišarkama nemaju bodlje.^[3]. Kasnije Imenovana je po vrsti Pinus pinaster.

• Pinus brutia
• Pinus canariensis
• Pinus halepensis
• Pinus heldreichii
• Pinus pinaster
• Pinus pinea

  

  Pinus pinea

• Pinus roxburghii

Sekcija Trifoliae

Sekcija Trifoliae (američki tvrdi borovi), uprkos svom imenu (što znači "trolisti"), imaju dvije do pet iglica posvežnju, ili rijetko osam. Nakon zrelosti, šišarke se kod većine vrsta otvaraju, ali nekoliko njih je serotično. U ovu sekciju pripadaju svi američki tvrdai borovi..^[4]

Podsekcija Australes

Pinus elliottii

Podsekcija Australes je autohtona u Sjevernoj i Centralnoj Americi i Karibima.^[3][6][7]

Pinus muricata

Borovi iz Kalifornije i Baja Kalifornije, zatvorenog su konusa (serotični), Pinus attenuata , Pinus muricata i Pinus radiata , ponekad su postavljeni u zasebnu podsekciju, Attenuatae.

• Pinus attenuata
• Pinus caribaea
• Pinus cubensis
• Pinus echinata
• Pinus elliottii
• †Pinus foisyi
• Pinus glabra
• Pinus greggii
• Pinus herrerae
• Pinus jaliscana
• Pinus lawsonii
• Pinus leiophylla
• Pinus lumholtzii
• †Pinus matthewsii – pliocen^[8]
• Pinus muricata
• Pinus occidentalis
• Pinus oocarpa
• Pinus palustris
• Pinus patula
• Pinus praetermissa
• Pinus pringlei
• Pinus pungens
• Pinus radiata
• Pinus rigida
• Pinus serotina
• Pinus taeda
• Pinus tecunumanii
• Pinus teocote

Podsekcija Contortae

Podsekcija Contortae autohtona je u Sjevernoj Americi, uključujući i Meksiko.^[3]

• Pinus banksiana
• Pinus clausa
• Pinus contorta
• Pinus virginiana

Podsekcija Ponderosae

Pinus jeffreyi

Podsekcija Ponderosae obuhvata borove koji su autohtoni u Centralnoj Americi Meksiku, zapadnim dijelovima Sjedinjenih Država i jugozapadne Kanade.^[3][9]

• Pinus arizonica?
• Pinus cooperi
• Pinus coulteri
• Pinus donnell-smithii
• Pinus devoniana
• Pinus douglasiana
• Pinus durangensis
• Pinus engelmannii
• Pinus hartwegii
• Pinus jeffreyi
• †Pinus johndayensis – oligocen
• Pinus maximinoi
• Pinus montezumae
• Pinus nubicola
• Pinus ponderosa
• Pinus pseudostrobus
• Pinus sabineana
• Pinus torreyana
• Pinus washoensis

Podrod Strobus – bijeli ili mehki borovi

Pinus strobus

Podrod Strobus obuhvata bijele i mehke borove, koji imaju jednu do pet iglica po svežnju i po jedan fibrovaskularni snop po iglici, a snopići su su listopadni, osim u Pinus nelsonii , gdje su stalni. Konusne ljuskice su tanje i fleksibilnije od onih iz podroda Pinus , osim kod nekih vrsta poput Pinus maximartinezii , a šišarke se obično se otvaraju ubrzo nakon što sazriju..^[4]

Sekcija Parrya

Sekcija Parrya ima jednu do pet iglica u svežnju. Sjemenke ili imaju zglobna (spojena) krila ili nemaju krila uopće. U svih vrsta, osim P. nelsonii , fascikularni omotači skreću natrag u obliku rozete, prije nego što opadnu. Konusi (šišarke) imaju guste ljuskice i ispuštaju sjeme pri sazrijevanju. Vrstr ove sekcije porijeklom su sa jugozapada Sjedinjenih Država i Meksika.^[4]

Podsekcija Balfourianae

Podsekcija Balfourianae (borovi sa čekinjastim šišarkama) porijeklom su sa jugozapada Sjedinjenih Država.

• Pinus aristata
• Pinus balfouriana
• Pinus longaeva

Podsekcija Cembroides

Pinus cembroides

Podsekcija Cembroides (pinjoni ili piñoni) autohtoni su u Meksiku i jugozapadu Sjedinjenih Država.

• Pinus cembroides
• Pinus culminicola
• Pinus discolor
• Pinus edulis
• Pinus johannis
• Pinus maximartinezii
• Pinus monophylla
• Pinus orizabensis
• Pinus pinceana
• Pinus quadrifolia
• Pinus remota
• Pinus rzedowskii

Podsekcijs Nelsonianae

Podsekcija Nelsonianae autohtona je na sjeverozapadu Meksika. Sadrži jednu vrstu s postojanim čahurama* Pinus nelsonii

Sekcija Quinquefoliae

Sekcija Quinquefoliae (bijeli borovi), kao što sugerira ime (što znači „petolisni“), ima pet iglica po snopiću, osim Pinus krempfii, koji ima dva, i Pinus gerardiana i Pinus bungeana , koje imaju po tri. Sve vrste imaju šišarke s tankim ili debelim ljuskama koje se otvaraju u zrelosti ili se uopće ne otvaraju; nijedan nije serotičan. Vrste u ovoj sekciji nalaze se u Evroaziji i Sjevernoj Americi, a i jedna vrsta, Pinus chiapensis doseže do Gvatemale.^[10][11]

Podsekcija Gerardianae

Podsekcija Gerardianae je autohtona u istočnoj Aziji. Njne vrste imaju po tri ili pet iglica u snopiću.

• Pinus bungeana
• Pinus gerardiana
• Pinus squamata

Podsekcija Krempfianae

Podsekcija Krempfianae je autohtona u Vijetnamu. Imaju po dvije iglice u snopiću i netipski su spljoštena. Konusne ljuske su debele i nemaju bodlje.

• Pinus krempfii

Podsekcija Strobus

Pinus cembra

Podsekcija Strobus ima po pet iglica u snopiću i tanke ljuske na šišarkama, bez bodlji. Aurohtone su u Sjevernoj i Centralnoj Americi, Evropi i Aziji.^[3]

• Pinus albicaulis
• Pinus amamiana
• Pinus armandii
• Pinus ayacahuite
• Pinus bhutanica
• Pinus cembra
• Pinus chiapensis
• Pinus dabeshanensis
• Pinus dalatensis
• Pinus fenzeliana
• Pinus flexilis
• Pinus koraiensis
• Pinus lambertiana
• Pinus monticola
• Pinus morrisonicola
• Pinus parviflora
  • Pinus hakkodensis
• Pinus peuce
• Pinus pumila
• Pinus sibirica
• Pinus strobus
• Pinus strobiformis
• Pinus wallichiana
• Pinus wangii

Incertae sedis

Vrste koje još nisu smještene u podrodove.

• †P. peregrinus – Pinus peregrinus – Srednji eocen,

Vrste po regijama

Pinus sylvestris

Pinus canariensis

Evropa i Azija

Regija mediteranske Evrope

• Pinus brutia
• Pinus canariensis
• Pinus cembra
• Pinus halepensis
• Pinus heldreichii - (sin. Pinus leucodermis)
• Pinus uncinata
• Pinus nigra
• Pinus peuce
• Pinus pinaster
• Pinus pinea

Pinus pinea

• Pinus sylvestris L.
• Pinus mugo

Azija

• Pinus amamiana
• Pinus armandii
• Pinus bhutanica
• Pinus bungeana

  

  Pinus bungeana

• Pinus dalatensis
• Pinus densata
• Pinus densiflora
• Pinus eremitana
• Pinus fenzeliana
• Pinus fragilissima
• Pinus gerardiana
• Pinus henryi
• Pinus hwangshanensis
• Pinus kesiya
• Pinus koraiensis

  

  Pinus wallichiana

• Pinus krempfii
• Pinus latteri
• Pinus luchuensis
• Pinus massoniana
• Pinus merkusii
• Pinus morrisonicola
• Pinus orthophylla
• Pinus parviflora
• Pinus pumila
• Pinus roxburghii
• Pinus sibirica
• Pinus squamata
• Pinus tabuliformis
• Pinus taiwanensis
• Pinus thunbergii
• Pinus uyematsui
• Pinus wallichiana
• Pinus wangii (sin. P. kwangtungensis).
• Pinus yunnanensis

Sjeverna Amerika

Kanada SAD i sjever Meksika

• Pinus albicaulis
• Pinus aristata
• Pinus attenuata
• Pinus balfouriana
• Pinus banksiana
• Pinus clausa
• Pinus contorta
• Pinus coulteri

  

  Pinus albicaulis

• Pinus echinata
• Pinus edulis
• Pinus elliottii
• Pinus flexilis
• Pinus glabra
• Pinus jeffreyi
• Pinus lambertiana

  

  Pinus longaeva

• Pinus longaeva
• Pinus monophylla
• Pinus monticola
• Pinus muricata
• Pinus palustris
• Pinus ponderosa (sin. P. washoensis)
• Pinus pungens
• Pinus radiata
• Pinus reflexa
• Pinus remota
• Pinus resinosa
• Pinus rígida
• Pinus sabineana

  

  Pinus radiata

• Pinus serotina
• Pinus strobus
• Pinus taeda
• Pinus torreyana
• Pinus virginiana

Meksiko, Centralna Amerika i Karibi

• Pinus apulcensis
• Pinus arizonica
• Pinus ayacahuite
• Pinus caribaea
• Pinus cembroides
• Pinus chiapensis
• Pinus cooperi
• Pinus cubensis
• Pinus culminicola
• Pinus devoniana (sin. P. michoacana)
• Pinus durangensis
• Pinus engelmannii
• Pinus estevezii -

  

  Pinus mugo

• Pinus georginae
• Pinus gordoniana (sin. P. douglasiana)
• Pinus greggii
• Pinus hartwegii
• Pinus herrerae
• Pinus hondurensis (sin. P. caribaea var. hondurensis)
• Pinus jaliscana
• Pinus johannis

  

  Pinus tabuliformis

• Pinus lawsonii
• Pinus leiophylla
• Pinus lumholtzii
• Pinus luzmariae
• Pinus maximartinezii
• Pinus maximinoi (sin. P. tenuifolia)
• Pinus montezumae
• Pinus nelsonii
• Pinus occidentalis
• Pinus oocarpa
• Pinus patula
• Pinus orizabensis
• Pinus pinceana
• Pinus praetermissa
• Pinus pringlei
• Pinus pseudostrobus
• Pinus quadrifolia
• Pinus rzedowskii
• Pinus strobiformis
• Pinus tecunumanii
• Pinus teocote
• Pinus tropicalis