Most (mozak)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Most (lat. pons = most) ili moždani most – poznat i kao Varolijev most – je dio moždanog stabla, ljudi i drugih dvonožaca, koji se nalazi između srednjeg mozga (gore) i produžene moždine (ispod) i ispred malog mozga.[1][2][3]
Embriološki gledano, to je dio primarnog (trećeg) mjehura zadnjeg mozga, zajedno s malim mozgom, koji se nalazi odmah iznad mosta, od kojeg je odvojen šupljinom četvrte komore.[4]
Remove ads
Anatomija
Struktura mosta ima loptast oblik, a nalazi se iznad bulbusa, odvojen sadržaja mosta i ispod srednjeg mozga, od kojih je odijeljene ponto-mezencefalnim dijelom. U poprečnom profilu je konveksan, a blago konveksan u uzdužnom. Težina mu varira, prema količini malog mozga, a prosjeku iznosi 18 g, uz visinu od oko 27 mm i širinu oko 38 mm. Njegovo ime dolazi od činjenice da nastavlja niz moždanog stabla, pokrivenog masivnim poprečnim ventralnim nervnim vlaknima iz malog mozga, prelazeći graničnu liniju poput mosta.[5]
Gornji sloj se nalazi odmah ispod "turskog sedla" (sella turcica) sfenoidne kosti, a most se nalazi između dva petrozna (kamenasta) uzvišenja. Prednja trbušna strana na površini ima vertikalnio ulegnuće pod nazivom osnovni (bazni) žlijeb u kojem obično počiva istoimena arterija; na stranama žlijeba, postoje dva jastučića, piramidnih rogova, koji potiču iz kore i koji kasnije vode do mosta. Bokovi grane mosta sa drškom malog mozga u sredini, imaju velike snopove mijelinskih vlakana povezanih s bijelom masom u malom mozgu. Iz ugla veze mali mozak-most izlazi glosofarnksni nerv, vestibulokohlearni i lični (‘’facialis’’), a iz srednjeg dijela mosta izlazi trigeminusi i nerv abducens. Poleđina površine mosta je u vezi sa malim mozgom.[6][7]
Pons sadrži jezgra koja su relej signala iz prednjeg mozga u mali mozak, zajedno sa jedrima koje su prvenstveno odgovortna za spavanje, disanje, gutanje, kontrolu mjehura, sluha, ravnoteže, okusa, pokreta očiju, te za izražavanje i osjetljivost lica i držanja.[8][9][10]
U okviru mosta je pneumotaksni centar koji se sastoji od subparabranhijskog i srednjeg parabranhijskog jezgra. Ovaj centar uređuje promjenu udisanja i izdisanja.
Pons je umiješan u paraliza sna, a također igra ulogu u stvaranju snova.
Remove ads
Struktura
Pons može biti široko podijeljen u dva dijela: osnovni dio mosta, koji se nalazi ventralno, a tegmentum mosta se nalazi dorzalno.
Razvoj
Tokom embrionskog razvoja, telencepalon se razvija iz rombencefalona i nastaju do dvije strukture:most i mali mozak. Alarna ploča proizvodi senzorne neuroblaste, što će dovesti do folmiranja usamljemljenog jezgra i njegovih specijalnih uzlaznih utrobnih stubova. Kohleino i vestibulsko jezgro, koja čine druga specijalna aferentna vlakna vestibulokohlearniog nerva, kičmena i glavna jezgra trigeminusa, koja čine generalni somatska aferentni stubac (GSA) u trigeminusu, a jezgro mosta prenosi impulse do malog mozga.
Bazna ploča neuroblasta dolazi do abducensnog jezgra, koje čini opća somatska eferentna vlakna (GSE); facijalis i motorno jezgrotrigeminusa, čine specijalni utrobni eferentni stubac ( i gornje pljuvačno jezgro, čine opća silazna vlakna facijalisa.
Jezgra
U moždanom mostu se nalaze brojna lobanjska nervna jezgra:
- srednji most: glavni ili ponsno senzorno jezgro nerva trigeminus (V)
- sedinji pons: motorno jezgro trigeminusa (V)
- donji pons: jezgro abducensa (VI)
- donji pons: jezgro facijalisa (VII)
- donji pons: vestibulokohlearnio jezgro (vestibulskoo jezgro i kohlearno jezgro) (VIII)
Funkcija
Funkcije ova četiri glavena nerava (V-VIII) uključuju senzorne uloge u sluhu, ravnoteži, i okusu, te u osjetilima lica, kao što su dodir i bol, kao i motorne uloge u pokretanju oka, izrazima lica, žvakanju, gutanju i lučenje pljuvačke i suza.
Klinički značaj
Centrana mijelinoza mosta je demijelinacijska bolest koja je izazvana teškoćama u ravnoteži čula, kretanj, dodira, gutanja i govora. U kliničkom podešavanju često je povezana sa transplantom ili brzom korekcijom krvnog natrija. Ako se na vrijeme ne dijagnosticira, može dovesti i do smrti (sindrom zaključavanja).
Evolucija
Tokom evolucije, pons se prvi puta razvio kao izdanak moždinske mrežaste formacije. Postoji već kod zmijuljica, a tvrdi se da je morao evoluirati kao regija koja se razlikuje od produžene moždine do trenutka kada subezviličnjače (Agnatha), prije oko 505 miliona godina.[11]
Dodatne slike
Položaj i topografija moždanog mosta
Osovinski presjek mosta na gornjem dijelu
Zadnji i srednji mozak – bočni izgled zadnjeg dijela
Leđno-trbušni presjek mozga
Jezgra mozga i moždanog stabla
Duboka disekcija donjeg dijela kore velikog mozga
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads