Samoa

Historija

Prvi poznati stanovnici ostrvlja Samoa došli su otprilike 1000 godine p.n.e. iz područja Tonge i bili su pripadnici lapitske kulture. U razdoblju od od 950. – 1250. Samoa je bila pod vlašću kraljeva Tonge. Evropski pomorci otkrili su Samou početkom 18. vijeka kada je ovdje pristao holandski moreplovac Jacob Roggeveen (1722.) Tek 40 godina nakon, 1768., na ostrvlje je stigao i francuski pomorac Louis Antoine de Bougainville. Od početka 19. vijeka na ostrvo pristižu evropski misionari s ciljem širenja hrišćanske vjere na tom području. Prvi među njima bili su protestantski misionari koji započinju svoju djelatnost pokrštavanja između 1830-ih i 1840-ih. Naročito se isticao John Williams koji je došao na Samou 1830. Pojedine velike svjetske sile, prije svega Njemačka, Velika Britanija i SAD, započele su vojno i političko uplitanje među sukobe samoanskih naroda grupiranih u plemenske zajednice. Tako je Američka Samoa već od 1872. bila kolonizirana od strane SAD-a nakon što je američka flota iste godine u zaljevu Pago Pago osnovala stanicu za opskrbljivanje svojih brodova. To je rezultiralo podjelom Samoe na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada je Njemačka dobila područje današnje Samoe, SAD područje poslije nazvano Američka Samoa, dok je Velika Britanija od Njemačke dobila ostrvo Santa Isabel u Solomonskim ostrvima. Berlinskim sporazumom (7. novembra 1889) Njemačka i SAD podijelili su samoanska ostrva po 171. meridijanu. Početkom 20. vijeka SAD je započeo daljnje učvršćenje vlasti u Američkoj Samoi aneksijom Tutuila (1900), ostrvske skupine Manu’a (1904.) i atola Swains (1925.) Na samom početku Prvog svjetskog rata (30. augusta 1914) novozelandske jedinice zauzele su Njemačku Samou. Nakon rata njemački dio Samoe predan je pod mandatnu upravu Društva naroda, a zapravo pod upravu Novog Zelanda. Poslije Drugog svjetskog rata isto područje došlo je pod upravu UN-a. Godine 1957. u Samoi je izabran prvi sastav parlamenta, a 1959. osnovana je prva vlada sa širokom unutrašnjom autonomijom. Poslije prihvatanja novog ustava i ukidanja protektorata UN-a, 1. januara 1962. proglašena je nezavisna država Zapadna Samoa kao prva u cijeloj Polineziji. Zemljom su tada vladala dva vladara porijeklom iz starih dinastičkih porodica (prvi kralj bio je Tupua Tamasese Mea’ole, a istovremeno s njim vladao je i kralj Malietoa Tanumafili II). Smrću Tupua 5. maja 1964. vlast je u potpunosti preuzeo Malietoa do svoje smrti 2007. Samoa je tada prestala biti kraljevina i proglašena je republikom na čelu s predsjednikom Tufugom Elijem, Mea’oleinim sinom. Promjenom Ustava parlament je 3. jula 1997. donio odluku o izbacivanju riječi Zapadna iz službenog naziva države te se ona od 4. jula 1997, uprkos protivljenju Američke Samoe, službeno naziva Samoa. Američka Samoa bila je od 1900. do 1951. područje pod izravnom upravom mornarice SAD-a, a potom je bila u nadležnosti američkog Ministarstva unutrašnjih poslova. Ustavom od 27. aprila 1960. Američka Samoa dobila je određeni stepen unutrašnje autonomije koji je i danas na snazi.^[2]^[3]

Remove ads

Kultura

Fa‘a Samoa' predstavlja kulturni okvir, te zajednički naziv za sve aktivnosti, događaje i kulturno naslijeđe. Izraz Fa‘a Samoa, koji se najčešće koristi u Američkoj Samoi, odnosi se na tradicionalni samoanski stil ili način života. On čini temelj najstarije polinezijske kulture, čija historija seže do prije 3.000 godina. Fa'a pridaje izuzetnu važnost dostojanstvu i postignućima kolektiva, u odnosu na individualne uspjehe. Tradicionalni zajednički način života je organizovan, te se bazira na aigi, porodici. Aigu predvodi matični matai (poglavar) ili sa‘o, koji upravlja zajedničkom ekonomijom, štiti i raspoređuje porodičnu zemlju, brine o dobrobiti svih članova svoje aige i predstavlja porodicu u vijećima.^[4]

Izrada tapa (tkanine od drveta), pripovijedanje, pjesma, ples i tetovaže (pe'a) samo su od nekih primjera samoanske umjetničke tradicije. Samoanci praktikuju umjetnost tetoviranja muškaraca i žena više od 2.000 godina.^[5] Tradicionalna samoanska odjeća je skromna i ogledalo je konzervativnih vrijednosti društva. Za muškarce je uobičajeno nositi lavalavu, odjeću koja se omotava oko vrata, a slična je sarongu, tradicionalnoj nošnji karakterističnoj za zemlje jugoistočne Azije i Okeanije. Žene obično nose puletasi, dvodijelni komad koji se sastoji od šarenog gornjeg dijela i odgovarajuće suknje koja se omotava oko vrata. Ova tradicionalna odjeća se često nosi tokom posebnih prilika i kulturnih ceremonija. Lokalni izvođači često se okupljaju kako bi jednom ili dvaput sedmično priredili Fiafia večer u većini odmarališta. Fiafia predstave najposjećenije su turistički u samom glavnom gradu Apiji. Prava Fiafia večer obuhvata bogat izbor tradicionalne samoanske hrane. Tokom večere, izvođači zabavljaju publiku tradicionalnim samoanskim pjesmama i plesovima. Impresivni Siva Afi, samoanski vatreni ples sa nožem, neobičan je prizor koji posebno privlači veliki broj turista i mještana. Posjetioci se trebaju skromno odijevati izvan plaža ili odmarališta, pokrivajući ramena i koljena kao znak poštovanja prema lokalnim običajima.^[6] Sport također igra veoma bitnu ulogu u životu Samoanaca. Ragbi je najrasprostranjeniji sport koji se igra diljem zemlje. Iako je stanovništvo Samoe relativno malo, nacionalni tim obično dobro prolazi na međunarodnoj sceni, naročito u ragbiju sa svojih sedam igrača. Samoanski kriket je još jedan sport koji je popularan među lokalnim stanovništvom.^[7]

Remove ads

Vanjski linkovi

Historija

Vlada

Geografija

Privreda

Stanovništvo

Kultura

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Reference

Wikiwand - on