Smaragd

Smaragd (Be₃Al₂(SiO₃)₆) je kristal berila. Zelene je boje sa hromom u tragovima, a ponekad i vanadijumom. Izuzetno je cijenjen i po težini se smatra najvrijednijim dragim kamenom. Beril ima tvrdoću 7,5 do 8 po Mosovoj skali tvrdoće. Ipak efektivna tvrdoća smaragda je manja zbog fraktura i inkluzija. Većina smaragda ima dosta inkluzija (ubačenih dijelova) tako da se ipak lakše lome nego što bi se očekivalo po stepenu tvrdoće.

Kristal smaragda

Smaragdi se javljaju u mnogo nijansi zelene i plavozelene boje. Postoji širok spektar jasnoće, koji zavisi od inkluzija i rascjepa kristala. Najveću cijenu dostiže jasno kamenje sa tamnom, ali živahnom bojom.

Većina smaragda se ulji, da bi se poboljšala jasnoća. Ulje od cedra se često koristi u tu svrhu, jer ima sličan indeks prelamanja. Pri trgovini dragim kamenjem ne prihvata se uljenje zelenim uljem.

U antičkom vremenu smaragdi su se kopali u Egiptu, Austriji i Svatu u sjevernom Pakistanu. Rijedak tip smaragda zvan "trapiš" nalazi se u Kolumbiji. Kolumbijski smaragdi su najcjenjeniji zbog jasnoće. Dobri smaragdi kopaju se i u Zambiji, Brazilu, Zimbabveu, Madagaskaru, Pakistanu, Indiji, Afganistanu i Rusiji. Vrijednost smaragda ovisi od brušenja, boje, jasnoće i broja karata.

Svojstva koja određuju vrijednost

Smaragdi, poput svih šarenih dragih kamenja, procjenjuju se prema četiri glavna parametra: boja, čistoća, rez i težina u karatima.^[1][2] Kada se klasificiraju šareni dragulji, boja je najvažniji kriterij. Međutim, kod klasifikacije smaragda, čistoća se smatra sekundarnom.

Smaragdi su dragulji koji su srednjeg do tamnog tona; umjesto toga, svijetli dragulji poznati su prema vrstama kao zeleni beril.^[3][4]

Smaragdi obično imaju mnogo uključenja i pukotina na površini.^[5] Za razliku od dijamanata, gdje se za procjenu čistoće koriste standardna povećala (povećanje od 10 puta), smaragdi se procjenjuju golim okom.^[6] Dakle, ako smaragd nema uključenja vidljiva golim okom (pretpostavlja se da je vid normalan), smatra se besprijekornim.

Smaragdni kopovi

Kolumbija je do danas najveći svjetski proizvođač smaragda, s udjelom od 50–95% svjetske proizvodnje, pri čemu količina ovisi o godini, izvoru i vrsti.^[7] Eksploatacija smaragda u Kolumbiji naglo se povećala posljednjeg desetljeća, povećavši se za 78% od 2000. do 2010.^[8] Tri glavne oblasti eksploatacije smaragda u Kolumbiji su Muzo, Coscuez i Chivor. Rijedak "trapiche" smaragd nalazi se u Kolumbiji, koji se prepoznaje po rarzio iz tog kamena.^[9]

Smaragdi se nalaze širom svijeta u zemljama kao što su Afganistan, Australija, Austrija, Brazil, Bugarska, Kambodža, Kanada, Kina, Egipat, Etiopija, Francuska, Njemačka, Indija, Kazahstan, Madagaskar, Mozambik, Namibija, Nigerija, Norveška, Pakistan, Rusija, Somalija, Južna Afrika, Španija, Švicarska, Tanzanija, Sjedinjene Države, Zambija i Zimbabve.^[10] U SAD-u, smaragdi su pronađeni u Connecticutu, Montani, Nevadi, Sjevernoj Karolini i Južnoj Karolini. Smaragdi su otkriveni na teritoriju Yukona u Kanadi 1998.