Tatari

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 miliona) i po Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 miliona), s manjim skupinama i u drugim zemljama kao su (Bugarska, Rumunija; stara naselja u Poljskoj, oko 3.000), te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina). Po vjeri su većinom muslimani suniti, uz manje skupine pravoslavaca.

Tatari
tatarlar / татарлар

Ukupno stanovništva
blizu 7 miliona [1];[2]
Regije sa značajnim stanovništvom
Rusija, Uzbekistan, Kazahstan, Ukrajina, Kirgistan, Turska, Litva, Finska, Estonija, Poljska, Bjelorusija, Njemačka, Bugarska, Rumunija, Kanada, SAD, Brazil, Moldavija, Japan i Kina
...
Jezici
tatarski, ruski
Religija
islam, pravoslavlje, ateizam

Naziv i historija

Tatarski ples – Krimski Tatar (lijevo) u bici s vojnikom Poljsko-Litvanskog saveza (desno).

Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje Gobi u 5. stoljeću te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom Prabugara na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće smatraju turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom.

Nakon prodora Džingis-kanovih Mongola u Evropu, nazivi Tatari i Mongoli javljaju se istovremeno. Do 13. vijeka izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Evropi (Hazari, Kumani, Pečenezi i dr.).

Tatari su vladajući sloj u Zlatnoj Hordi, državi koja se prostirala od Obra do Dnjepra, ugrožavajući i Moskvu, a nakon slabljenja Zlatne Horde vladaju još uvijek moćnim Kazanjskim i Krimskim kanatima, sve do kraja 15. vijeka, kada ih potiskuju Rusi.

U II. svjetskom ratu krimski Tatari su raseljeni. Kazanjski Tatari su imali autonomiju u Tatarstanu u SSSR-u, danas Republika Tatarstan u Ruskoj Federaciji.

Također pogledajte

• Turkijski narodi
• Tatarski jezik
• Krimski Tatari
• Tatarstan
• Turski narodi