Turbe (Travnik)

Turbe je naseljeno mjesto u općini Travnik, Bosna i Hercegovina.

Turbe
Naseljeno mjesto
Pogled na Turbe sa Vlašića
Turbe Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44.241358°N 17.577671°E / 44.241358; 17.577671
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Srednjobosanski
Općina	Travnik
Stanovništvo (2013)
• Naseljeno mjesto	3.890
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Pozivni broj	(+387) 30
Matični broj	152706[1]
Matični broj općine	11061

Geografija

Naselje Turbe je udaljeno oko 7 km od Travnika na magistralnoj cesti M5 prema Donjem Vakufu. Turbe se nalazi u dolini Lašve, iznad koje je planina Vlašić, poznata i kao centar zimskog turizma.

Historija

Ove krajeve Rimljani zauzimaju početkom naše ere i u njima ostaju sve do propasti Zapadnog Rimskog Carstva, 476. godine. Kroz Travničko polje vodila je i velika kolska cesta od Salone za gornju Bosnu ( Hedum castellum Daesitiatium), koju su Rimljani izgradili 20. g. n. e.^[2] Pronađeni ostaci željezne troske ukazuju na intenzivnu eksploataciju željezne rude. Jedan od bogatijih rudnika zlata nalazio se u dolini Lašve, o čemu svjedoče mnogobrojne gomile pijeska koje stoje uz riječne obale.

Srednjovjekovna župa Lašva, kojoj je pripadalo područje oko današnjeg Travnika, prvi put se spominje 1244. godine, u Povelji ugarskog kralja Bele IV. Na području ove župe je evidentirano oko 900 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Prve sigurne podatke o Batalu, posjedniku imanja u župama Lašva i Sana, nalaze se u ispravi kralja Stjepana Dabiše, nasljednika Tvrtka I Kotromanića, koju je kralj 17. 07. 1392. godine izdao dubrovačkoj vladi. U ovome dokumentu Batalo Šantić se spominje u ulozi dvorskog tepčije i ulozi svjedoka u validnosti isprave.

Arheologija

U naselju su dva značajna arheološka nalaza:

• Arheološko područje Turbe – ostaci rimskog naselja, kasnoantičke bazilike i grobnice na Crkvini u Varošluku. Proglašeno je za  nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[3]
• Batalova grobnica nalazi se na uzvišenju Crkvine. Proglašena je za  nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[4]

Ekonomija

Prije rata Turbe je razvijena mjesna zajednica sa fabrikama poput "Metalorada" i "Stoličare" (tvornica stolica) koje su bile faktor u ekonomskom razvitku Turbeta, kao i šumska industrija čiji je najveći oslonac bilo preduzeće "Šumarija".

U toku ratnih razaranja uništene su skoro sve privredne djelatnosti u gradu i dugo poslije rata niti jedna od ovih pomenutih fabrika nije uspjela u potpunosti da se oporavi i povrati svoje prijeratne kapacitete. Dio tvornice stolica pretvoren je u pilanu koja se trenutno nalazi u privatnom vlasništvu. Otvoren je i niz manjih fabrika kao što su "Drvopromet", "Poljorad". Kao i prije rata tako i poslije njega u Turbetu je glavna ekonomska grana ostala eksploatacija šume i poljoprivreda.

Obrazovanje

U Turbetu djeluje jedna osnovna škola (OŠ Turbe) koja broji oko 1200 učenika. Škola važi za jednu od najboljih osnovnih škola na području općine Travnik čemu svjedoče brojne nagrade i priznanja sa kojima se njeni učenici svakodnevno vraćaju sa raznih takmičenja.^[5] Škola je u ratu uništena i služila je kao prva linija odbrane braniocima Turbeta. Nakon okončanja rata škola je obnovljena posredstvom donacije vlade Kraljevine Holandije.

Stanovništvo

Sastav stanovništva – naselje Turbe
	2013.	1991.[6]	1981.[7]	1971.[8]
Osoba	3 890 (100,0%)	4 549 (100,0%)	3 519 (100,0%)	1 816 (100,0%)
Bošnjaci	3 460 (88,95%)	2 154 (47,35%)1	1 658 (47,12%)1	798 (43,94%)1
Hrvati	255 (6,555%)	996 (21,89%)	731 (20,77%)	454 (25,00%)
Srbi	39 (1,003%)	1 056 (23,21%)	774 (21,99%)	486 (26,76%)
Bosanci	29 (0,746%)	–	–	–
Muslimani	28 (0,720%)	–	–	–
Romi	23 (0,591%)	–	3 (0,085%)	2 (0,110%)
Bosanci i Hercegovci	12 (0,308%)	–	–	–
Albanci	11 (0,283%)	–	7 (0,199%)	–
Nisu se izjasnili	10 (0,257%)	–	–	–
Nepoznato	9 (0,231%)	–	–	–
Ostali	9 (0,231%)	34 (0,747%)	16 (0,455%)	6 (0,330%)
Jugoslaveni	4 (0,103%)	309 (6,793%)	322 (9,150%)	60 (3,304%)
Crnogorci	1 (0,026%)	–	8 (0,227%)	9 (0,496%)
Makedonci	–	–	–	1 (0,055%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Zanimljivosti

Najpoznatiji sportski klub iz Turbeta je NK Vlašić Turbe. U Turbetu djeluje i karate klub "Vlašić".Također u Turbetu postoji niz nevladinih organizacija, među kojima je i planinarsko društvo "Galica" koje je domaćin planinara Bosne i Hercegovine za 2009. godinu u svom novoizgrađenom objektu na planini Vlašić.

Nedaleko od Turbeta na planini Vlašić nalazi se skijaški centar Babanovac, koji je danas najvažniji turistički centar središnje Bosne.

Literatura

• Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
• Esad Pašalić, Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. - Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini