Univerzitet u Sarajevu

From Wikipedia, the free encyclopedia

Univerzitet u Sarajevu
Remove ads

Univerzitet u Sarajevu je javni univerzitet u Sarajevu. Najveći je i najstariji univerzitet u Bosni i Hercegovini čiji početni korijeni sežu do 1537. godine kada je osnovana islamska medresa.[2]

Kratke činjenice Osnovan, Vrsta ...

Sa 20 fakulteta, tri akademije i tri teološka fakulteta i sa 23.127 upisanih studenata zaključno sa 2021. godinom, svrstava se među najveće univerzitete na Balkanu po broju upisanih studenata. Od otvaranja 1949. godine, ukupno 122.000 studenata je steklo diplomu prvog stepena, 3.891 je steklo diplomu magistra, a 2.284 kandidata je steklo stepen doktora u 45 različitih oblasti.[3] Smatra najprestižnijim univerzitetom u Bosni i Hercegovini[3] i zapošljava više od hiljadu profesora.[4] Jedini je javni univerzitet od nekoliko univerziteta koji postoje u glavnom gradu države.

Remove ads

Historija

Thumb
Sjedište sarajevskog univerziteta

Savremena historija Univerziteta u Sarajevu počela je osnivanjem prvih svjetovnih visokoškolskih institucija uoči Drugog svjetskog rata. Osnovani su Poljoprivredno-šumarski fakultet (1940) i Medicinski fakultet (1944).[5][6] Godine 1946. obnovljen je rad Medicinskog fakulteta, a otvoreni su i Pravni fakultet te Viša pedagoška škola. Dvije godine kasnije obnovljen je rad Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a 1949. osnovan je Tehnički fakultet.[6]

Izborom prvog rektora 2. decembra 1949. Univerzitet u Sarajevu zvanično je počeo s radom.[6]

Remove ads

Članice

Remove ads

Ostale članice

Pridružene članice

Univerzitetski centri

  • Univerzitetski teleinformatički centar (UTIC)
  • Centar za ljudska prava
  • Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije

Rektori

  • Vaso Butozan (1949–1950; 1952–1956)
  • Drago Krndija (1950–1952)
  • Edhem Čamo (1956–1960)
  • Aleksandar Trumić (1960–1965)
  • Fazli Alikalfić (1965–1969)
  • Hamdija Ćemerlić (1969–1972)
  • Zdravko Besarović (1972–1977)
  • Arif Tanović (1977–1981)
  • Božidar Matić (1981–1985)
  • Ljubomir Berberović (1985–1988)
  • Nenad Kecmanović (1988–1991)
  • Jusuf Mulić (1991–1993)
  • Faruk Selesković (1993–1995)
  • Nedžad Mulabegović (1995–2000)
  • Boris Tihi (2000–2004)
  • Hasan Muratović (2004–2006)
  • Faruk Čaklovica (2006–2012)
  • Muharem Avdispahić (2012–2016)
  • Rifat Škrijelj (2016–2024)
  • Tarik Zaimović (2024–danas)
Remove ads

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads